Liturgijsko pjevanje predvodila je ženska pjevačka grupa Kulturno-umjetničkog društva „Joakim Govlja“ iz Mikluševaca. U homiliji je vladika Stipić vjernicima protumačio značaj ovoga drevnoga blagdana u bizantskoj crkvenoj tradiciji kada se 911. godine nad Carigradom koji je bio u opsadi neprijateljske vojske pojavio lik presvete Bogorodice Marije kako svojim pokrovom (plaštem) pokriva kršćanski puk.

”Majka Božja nama kršćanima i danas pruža utočište i zaštitu, posreduje između neba i zemlje kao zagovornica i moliteljica. Ona je posrednica svijeta koji prinosi svoje molitve k Prijestolju Slave Božje. Ona je ljubav i milosrđe naše, milost i praštanje i naša zastupnica pred Bogom. Ona ne sudi, nego zagovara i ište milosrđe kod svoga sina Isusa Krista, Gospoda našega, čak i za one koji su zaslužili svaku osudu. Ona nije sud pravde, već majčinsko zauzimanje, majčinski zagovor. I na Strašnom sudu Kristovu ona će moliti Pravednoga Suca za oproštenje grijeha djece Božje. Upravo iz toga razloga grijeh i jad ovoga svijeta ranjavaju njezino majčinsko srce” rekao je biskup Stipić.

”Mi ljudi baštinimo palu Adamovu narav i stoga baštinimo i njezine nedostatke. Sveti Ivan Zlatousti govori kako smo mi ljudi zbog svoje nečovječnosti slični  zvijerima jer ugađamo trbuhu kao medvjedi, tovimo tijelo kao mazge, zlopamtimo kao deve, otimamo kao vuci, ljutimo se i grizemo kao zmije, puni smo otrova kao škorpije, lukavi smo kao lisice. Takve pak zvijeri sustižu mnogi duhovni lovci: Sustiže nas pravedni gnjev Božji, zbog naših zlih djela, sustižu nas i posljedice naših vlastitih bezakonja i nedjela kao što kaže psalam: krivice me moje sustigoše da gledat’ ne mogu (Ps 40, 13). Sustiže nas i nevidljivi neprijatelj, đavao… Zato nam je u duhovnoj borbi potrebna majčinska zaštita i utjeha one koja voli čitav svijet, i na zlobu i grijeh odgovara ljubavlju” naglasio je vladika Stipić, pozvavši sve da se utječu presvetoj Bogomajci u svim svojim životnim nevoljama.