GRKOKATOLIEKO BOGOSLUŽJE U BAZILICI SVETOG PETRA Sveti Otac predsjedao u bazilici sv. Petra euharistijskim slavljem po bizantsko-ukrajinskom obredu

Vatikan, 8. 7. 1996. (IKA) – Papa Ivan Pavao II. predsjedao je euharistijskim slavljem po bizantsko-ukrajinskom obredu u bazilici sv. Petra u Rimu. U misnom slavlju sudjelovali su lavovski nadbiskup kardinal Myroslav Lubaeivsky i tridesetak biskupa i desetak sveaenika Ukrajinske Grkokatolieke Crkve kao i petnaestak rimokatoliekih kardinala te tisuae vjernika i hodoeasnika iz Ukrajine i drugih zemalja, osobito iz Sjedinjenih Ameriekih Država i Kanade.
Povod za ovo euharistijsko slavlje je obilježavanje 400. obljetnice obnove crkvenog jedinstva 23. prosinca god. 1595. kada su predstavnici kijevske metropolije, u današnjoj Ukrajini, susreli se u vatikanskoj bazilici s papom Klementom VIII. izrazivši želju za punim jedinstvom svoje Crkve s Petrovim nasljednikom.
U pozdravu upuaenom Svetom Ocu kardinal Lubaeivsky je podsjetio na liturgiju održanu prije osam godina na istom mjestu i po istom obredu, kojom je tako?er predsjedao papa Ivan Pavao II. prigodom obilježavanja 1000. obljetnice pokrštavanja Kijevske Rusije.
Sveti je Otac u propovijedi uputio zaziv Duhu Svetom da ponovno oživi u cijeloj kršaanskoj obitelji želju za punim jedinstvom i ponovno u svima probudi smisao za odgovornost zbog podijeljenosti me?u Crkvama prouzroeenom ljudskom slabošau.
Prethodnog dana u poslijepodnevnim satima Sveti je Otac predvodio sveeanu molitvu (moleben) Presvetoj Djevici Mariji pred rimskom ikonom Gospe od brze pomoai u gregorijanskoj kapelici vatikanske bazilike. Ta je molitva sastavljena od tropara (najstariji oblik bizantske himnografije op. prev.), pripjevnih psalama, eitanja evan?elja i litanija koja se u Ukrajinskoj Crkvi pjeva u razlieitim prigodama osobito o blagdanima u east Majci Božjoj i svetih, ali tako?er i na poeetku velikih crkvenih skupova i o doga?ajima od velike važnosti.
U propovijedi Papa je govorio o obnovi crkvenog jedinstva poeevši od poeetaka slavenske kulture i povijesti koja ima svoje korijene u pokrštenju kneza Vladimira u Kijevu. U nastavku propovijedi Papa je ustvrdio da ta 400. obljetnica istiee stalnu volju Katolieke Crkve da ostane vjerna Kristovoj želji izraženoj na Posljednoj veeeri na kojoj je molio Oca za jedinstvo svoje Crkve. “Ne možemo si dati mira sve dok podjele, koje vea stoljeaima postoje me?u nama, ne ustupe svoje mjesto jedinstvu svih krštenika. Ne smijemo napustiti nadu da ae molitva našeg Otkupitelja i Ueitelja dati pune plodove”, rekao je na kraju Sveti Otac.