Zagreb, (IKA) – U okviru obilježavanja Dana Hrvatskoga katoličkog sveučilišta u ponedjeljak, 4. lipnja na Sveučilištu je arhivar i knjižničar Svete Rimske Crkve kardinal Raffaele Farina održao predavanje o Sikstovoj dvorani Vatikanske knjižnice.
Kardinal Farina govorio je o povijesti Vatikanske knjižnice kroz faze razvoja, u kojima se posebno osvrnuo na tzv. II. knjižnicu u vremenu pape Siksta V. koji je dao sagraditi prostor gdje je ona danas smještena, a tu se nalazi i Sikstova dvorana.
Govoreći o dostupnosti građe, kardinal Farina istaknuo je kako je knjižnica bila javna, te istaknuo važnost Vatikanskog tajnog arhiva koji obilježava 400. obljetnicu postojanja. Na izložbi u povodu jubileja izloženi su mnogi dokumenti, koji su važni i za samu knjižnicu. Govoreći pak o Sikstoj dvorani, istaknuo je kako je ona neko vrijeme bila pod upravom Vatikanskih muzeja, no vratilo ju se knjižnici kojoj je ona izvorno pripadala. Napomenuo je kako se u njoj održavaju i razne izložbe, te je u tom kontekstu spomenuo i izložbu “Hrvati – kršćanstvo, kultura, umjetnost” koja je bila otvorena potkraj 1999. godine. Vraćajući se predstavljaju Vatikanske knjižnice, istaknuo je kako ona ima 50 km polica što u dvoranama, što u spremištima, a osim glavne zgrade ima još dodatna spremišta u obližnjoj Via della Conciliazione.

Veleposlanik Kraljevine Švedske u Republici Hrvatskoj Fredrik Vahlquist osvrnuo se na sadržaj Vatikanske knjižnice, a potom istaknuo vezu Svete Stolice i sv. Brigite koja se po dolasku u Rim nastanila u jednoj kući na Piazza Farnese. U tom kontekstu podsjetio je na “Objave” koje su tiskane 1492. u Lübecku. Govoreći o potpori Kraljevine Švedske koja je realizirana u vrijeme njegove službe veleposlanika pri Svetoj Stolici, posebno je istaknuo donaciju dekana Švedske Crkve Åke Bonniera, koja je omogućila projekt informatičkog kataloga inkunabula. Ovim se ne samo dao doprinos međunarodnoj istraživačkoj zajednici, već je i vidljiv znak ekumenizma. Istaknuo je i neka važna djela koja su obnovljena zahvaljujući drugim donacijama iz Švedske, poput evanđelistara iz X. st., te obnove rukopisa koji su pripadali kraljici Kristini Švedskoj.
Osvrćući se na obnovu Vatikanske knjižnice, veleposlanik Vahlquist istaknuo je kako je to danas suvremena knjižnica otvorena budućnosti s poslanjem humanističke memorije, koja stoji na raspolaganju istraživačima i znanstvenicima iz cijeloga svijeta.
Akademik Andrija Mutnjaković je kratko predstavio arhitektoniku Siksta V. koja je promijenila sliku Rima, osobito onu u vidu povezivanja gradskih ulica, a što je kasnije bio uzor i mnogim svjetskim gradovima. Posebno se osvrnuo na smještaj zgrade Vatikanske knjižnice.
Predavanju su nazočili i zagrebački nadbiskup kardinal Josip Bozanić, bjelovarsko-križevački biskup Vjekoslav Huzjak, otpravnik poslova Apostolske nuncijature u RH mons. Mauro Lalli te glavni tajnik HAZU akademik Pavao Rudan.

.