Zagreb, 31. 10. 1995. (IKA) – Zagrebaeki nadbiskup kardinal Franjo Kuharia predvodio je 30. listopada misno slavlje u zagrebaekoj katedrali u kojem se molilo za žrtve domovinskog rata u Bosni i Hercegovini, a napose u Bosanskoj posavini. Misno slavlje priredilo je sveaenstvo Bosanske posavine, zatim Udruga obitelji poginulih i nestalih veležupe Posavske, HVIDR-a veležupe posavske, HKD “Napredak”, opainska vijeaa i drugi, a u misnom slavlju su sudjelovali zagrebaeki pomoani biskupi Marko Culej i Juraj Jezerinac, te 30 sveaenika i oko 5.000 vjernika. Na poeetku misnog slavlja proeitana je poruka sarajevskog nadbiskupa kardinala Vinka Puljiaa upuaena svim gra?anima Bosanske posavine, u kojoj kardinal potiee sve vjernike da mole za pravedan mir, koji im nitko ne smije uskratiti. U poruci sarajevski nadbiskup istiee da preko Zagreba želi porueiti svijetu da se gra?ani Bosanske posavine ne odrieu svojih domova, uz izrieaj “hoaemo kuai odakle smo protjerani”. Zagrebaeki nadbiskup kardinal Franjo Kuharia u propovijedi je govorio o križu i uskrsnuau, istieuai da križ s jedne strane znaei mueilo i sredstvo mržnje, a s druge strane križ je sredstvo ljubavi. Nadbiskup je pozvao okupljene Posavljake da saberu svoje patnje, tugu, suze, prolivenu krv i rane, te ih uliju u žrtvu Sina Božjega na oltaru. Kardinal je podsjetio na poticajne rijeei Ivana Pavla II. upuaene svim žrtvama rata, prigodom prošlogodišnjega pohoda Zagrebu i Hrvatskoj, rekavši da je “za pravedan mir potrebno obraaenje srca”, istieuai da to može ueiniti samo Bog, pa je stoga potrebno moliti za obraaenje i naših protivnika kako bi spoznali što je pravedni mir. Kardinal Kuharia iznio je i statistieke podatke da je na podrueju Bosanske posavine u eetiri dekanata, prema popisu pueanstva iz 1991, na tim podruejima živjelo preko 163.000 Hrvata katolika. Na tom podrueju postojalo je 47 župa i još toliko filijala. Od 47 župa eak 38 ih je na zaposjednutom podrueju, a samo 9 župa djeluje na slobodnom podrueju, ali su uz samu bojišnicu. U Bosanskoj posavini postojala su i 3 samostana, danas je u uporabi samo franjevaeki samostan u Tolisi, dok su samostani na Plehanu i u Dubravi kraj Brekoga zaposjednuti i uništeni. Oko 50 sveaenika iz eetiri dekanata Bosanske posavine djeluje u progonstvu me?u svojim vjernicima. Kardinal je naveo i podatak da je Bosanska posavina u posljednjih 35 do 40 godina dala Crkvi u Hrvata oko 300 sveaenika i više od 400 easnih sestara. “Ustrajmo u molitvi i Bog ae imati posljednju rijee”, zakljueio je kardinal u svojoj propovijedi.
Nakon misnog slavlja položeno je cvijeae i vijenci na grob zagrebaekog nadbiskupa kardinala Alojzija Stepinca, a potom je uslijedio mimohod od zagrebaeke katedrale preko Trga bana Josipa Jelaeiaa do Kamenitih vrata gdje su upaljene svijeae u spomen žrtvama domovinskoga rata u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini uz poseban spomen na žrtve Bosanske posavine.