Blaca, (IKA) – Već tradicionalno prve subote nakon svetkovine Velike Gospe, a ove je godine to bilo 21. kolovoza, vjernici otoka Brača zajedno s ostalim gostima i posjetiteljima hodočastili su u čuvenu pustinju Blaca, u glagoljaški samostan iz 16. stoljeća smješten na istočnomu obronku duge doline na južnoj strani otoka između Bola i Milne.

U crkvi sagrađenoj 1588. godine, a posvećenoj Uznesenju Marijinu, misno slavlje s pristiglim hodočasnicima slavio je mons. Marko Ćubelić, ravnatelj Caritasa Splitsko-makarske nadbiskupije zajedno s dekanom Bračkoga dekanata Androm Ursićem, župnikom u župi Nerežišća Jakšom Rubinićem kojoj pripada pustinja Blaca i ostalim svećenicima. Pozdravljajući okupljene hodočasnike župnik Rubinić izrazio je radost što su se na hodočašću okupili vjernici s različitih strana otoka, a među njima i brojni posjetitelji i gosti koji provode odmor na otoku, istaknuvši pritom da je pustinja Blaca mjesto gdje je nicalo i ono materijalno, ali i duhovno.

Predvoditelj liturgijskoga dijela slavlja mons. Ćubelić u prigodnoj je propovijedi govorio o opasnostima današnjega vremena u kojemu čovjek kao biće traženja sve svoje potrebe i snage usmjeruje prema materijalnoj stvarnosti, prečesto zapostavljajući duhovnu stvarnost života. Nema više idealizma. Čovjek želi utažiti nezasitnu glad materijalnim dobrima. Želi stvoriti raj na zemlji u kojemu će biti zadovoljene njegove ljudske težnje i traženja, istaknuo je mons. Ćubelić upozorivši pritom da ni znanost, a ni tehnika ne mogu biti odgovor na ljudska traženja. Pozvao je sve hodočasnike da se ugledaju u Marijin lik i razmisle što Marija želi poručiti svojoj djeci 21. stoljeća te zaželio da hodočašće Mariji u pustinju Blaca bude poticaj za produbljenje osobne vjere.

Nakon misnoga slavlja uslijedio je ophod s Marijinom slikom oko glagoljaškoga samostana. Dekan Ursić na kraju je slavlja osobito zahvalio župniku Rubiniću na svemu što je učinio kroz proteklih petnaest godina službovanja najavivši tom prilikom i njegov odlazak na novu službu župnika u Selcima. Po završetku liturgijskoga slavlja pristigli hodočasnici obišli su glagoljaški samostan i poznati muzej u kojemu se čuvaju brojne znamenitosti.

Pustinja Blaca, udaljena od pjeskovite Blatačke uvale dolinom dugom gotovo 3,5 km u unutrašnjost, glasovita je glagoljaška pustinja podignuta uz visoku, strmu liticu, a osnovali su je u 16. stoljeću poljički glagoljaši koji su u vrijeme Turaka izbjegli iz Poljica i u tomu glagoljaškom samostanu pronašli utočište. Vrijedi istaknuti sačuvane astronomske sprave svjetski poznate zvjezdarnice, bogatu zbirku starinskoga oružja te vrijednu bogatu knjižnicu s gotovo 10 000 knjiga, od kojih je 8 000 posvećeno astronomiji. Sačuvano je i mnogo neproučenih rukopisa pisanih hrvatskom ćirilicom (poljičicom). Sačuvane vrijednosti u muzeju danas su vlasništvo Hvarske biskupije. Inače, pustinja Blaca stradala je dva puta u požaru i jednom zbog poplave. U sebi nosi veliku vjersku i kulturološku vrijednost te predstavlja jedinstveni spomenik na našoj obali.