Blaca, (IKA) – U čast Velikoj Gospi koju vjernici Brača s posebnom ljubavlju časte, a što potvrđuju i brojne crkve podignute Mariji u čast, u subotu 17. kolovoza vjernici toga otoka hodočastili su u Pustinju Blaca, glasovitu glagoljašku pustinju koju su u 16. st. utemeljili poljički svećenici glagoljaši bježeći pred Turcima. Hodočašće Bračana u glasovitu pustinju koja je udaljena od pjeskovite Blatačke uvale dolinom dugom 3,5 km u unutrašnjost, bilo je prekinuto prije tri godine nakon što je došlo do odrona stijenja iznad samostanskoga kompleksa i oštećenja dijela muzejskih zgrada, zbog čega se moralo pristupiti temeljitoj sanaciji pustinje koja je nedavno otvorena za posjetitelje i hodočasnike.
U crkvi posvećenoj Uznesenju Marijinu misno slavlje uz sudjelovanje brojnih vjernika predvodio je prof. dr. Tonči Matulić, dekan Katoličkoga bogoslovnoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, u koncelebraciji s generalnim vikarom Hvarske biskupije mons. Stankom Jerčićem, bračkim dekanom Tonijem Plenkovićem i ostalim svećenicima. Pozdravljajući okupljene hodočasnike, među kojima su brodom pristigli i vjernici s otoka Hvara, te ostali posjetitelji i gosti koji se odmaraju na otoku, župnik Ljubomir Galov pozvao ih je na molitvu za sve one koji su se u toj crkvi okupljali iz okolnih mjesta i slavili Boga, te za svećenike koji su živjeli i djelovali u toj pustinji.
Osvrnuvši se u homiliji na ulomak iz Lukina evanđelja o susretu Marije i rođakinje Elizabete, dr. Matulić je ustvrdio kako Lukin svijet nije svijet suvremenoga čovjeka, te kako je za razumijevanje Lukina evanđelja potrebno poći od temelja i središta ljudskoga života. “Potrebno je poći od onoga koji je sposoban nositi događanja ljudskoga života. Bez toga središta nije moguće ostvariti život dostojan čovjeka s odgovorima na ona temeljna ljudska pitanja. Samo oko toga središta moguće je izgrađivati ljudski život, jer tek kad položimo život na sigurni temelj, onda je i život siguran. Središte svijeta i ljudskoga života je Bog”, istaknuo je dr. Matulić.
U nastavku homilije osvrnuo se na pismo pape Benedikta XVI. “Porta fidei” (“Vrata vjere”), ustvrdivši kako taj izraz, zabilježen i u Djelima apostolskima, govori o tomu kako Bog po apostolima i Crkvi otvara vrata vjere i poganima. Pritom je Crkva pozvana ponovno otkriti dvije dimenzije vjere: radost vjere i ljepotu vjere. Lukin svijet nam otkriva kako je ondje gdje je temelj i središte Bog, sve ispunjeno radošću, istaknuo je, uz ostalo, propovjednik, ustvrdivši da radost vjere ima svoju unutarnju samobitnost koja počiva na temelju Boga. “Izvan Boga ne postoji većega razloga za kršćansku radost. Koliko god nam taj Lukin svijet bio nestvaran, mi ga ipak želimo osjetiti i doživjeti, kako bismo bili radosni. To nam potvrđuje kako živimo na temeljima truloga, lažnoga i nesigurna svijeta. I radost i ljepotu vjere moguće je ostvariti samo povratkom temelju i središtu vjere, a to je Bog. Samo nam Bog može pokazati veličinu radosti”, istaknuo je prof. Matulić.
Govoreći o Europi koja bi, prema željama kršćana, trebala biti kršćanska, dekan Matulić je poručio: “Europa je gnjezdište otvorenoga ateizma. Ako bi nas takva Europa trebala voditi, znamo li gdje idemo? Hoćemo li dopustiti da nas netko takav vodi? Želimo kršćansku Europu koja je već sada polupoganska. Zato je lažno kukanje za dobrim starim vremenima gubljenje vremena. Evanđelje nas poziva da se otvorimo daru vjere čiji je temelj Bog.”
Nakon mise uslijedila je svečana procesija sa slikom Majke Božje koju već petnaest godina u procesiji glagoljaškom pustinjom nosi Lukrica Dragičević. Vjernički puk pobožno je sudjelovao u kratkoj procesiji pjevajući marijanske pjesme, dok je misno slavlje pjevanjem uveličala bračka klapa “Blaca”. Ravnateljica Centra za kulturu otoka Brača prof. Jasna Damjanović na kraju je upoznala okupljene hodočasnike s opsežnim radovima na sanaciji stijenja u neposrednoj blizini pustinjskoga kompleksa, pri čemu je zbog sigurnosnih razloga uklonjeno više tona labilnoga stijenja. Najavila je, ujedno, radove na uređenju vodoopskrbnoga i energetskoga sustava, dok će sljedeće godine krenuti radovi na uređenju krovišta. Hodočasnički dan Velikoj Gospi u glagoljašku pustinju završio je kratkim glazbenim programom koji su izveli sudionici Međunarodne ljetne škole u Milni.