Uz vjernike Ninskog dekanata, hodočastili su i pridošli iz drugih dijelova Zadarske nadbiskupije kao i stranci, poštovatelji te crkvene tradicije. Unatoč lošem vremenu, brojni hodočasnici pohodili su Zečevo i zavjetno su se utjecali pred čudotvornim kipom Gospe od Zečeva iz 14. st. koji je za tu prigodu prenesen iz ninske župne crkve sv. Anselma na otočić Zečevo.

Na kraju mise, na zid Gospine crkve na otočiću svečano je postavljen spomen na 500. godišnjicu Gospina ukazanja koji je izradio ninski majstor i umjetnik Tonči Šalov. Riječ je o križu od maslinovog drva sa znakom cvijeta ljiljana koje je predstavljalo logo za jubilej 500. godišnjice Gospina ukazanja koje je u Ninu svečano proslavljeno 2016. g. Blagdan Ukazanja Gospe od Zečeva utemeljio je ninski biskup Juraj Divnić 1517. g., godinu dan nakon ukazanja Majke Božje pastirici Jeleni Grubišić na otočiću Zečevo. Divnić je hrabro živio sa svojim narodom usred navale turskoga pustošenja hrvatskih krajeva. Pisma biskupa Divnića papi Aleksandru VI. po stilu i jeziku vrijedno je povijesno humanističko djelo i svjedočanstvo o ondašnjoj opasnosti od Turaka u Hrvatskoj. Petar Zoranić, pisac prvog hrvatskog romana, u svom djelu ‘Planine’ spominje ninskog biskupa Divnića kao pastira koji se svesrdno i nepokolebljivo brinuo za svoje vjerničko stado, a to je i povijesno dokumentirano zapisom brojnih djela njegovog konkretnog služenja Crkvi i narodu u tadašnjoj teškoj životnoj i političkoj svakodnevici Hrvata. Gospa je za ukazanja na Zečevu pozvala narod na post, pokoru i obraćenje. Tijekom pet stoljeća mnogi vjernici osvjedočili su se u uslišanje svojih molitava za tjelesno i duhovno zdravlje po zagovoru Gospe od Zečeva.

Nakon mise na Zečevu, župnik Barišić i vjernici u procesiji ponovno su vratili Gospin kip sa Zečeva u ninsku župnu crkvu sv. Anselma gdje se kip inače tijekom godine nalazi u pokrajnjoj kapeli, koju je dao izgraditi veliki Gospin štovatelj, biskup Divnić.

Nakon mise održana je procesija s crkvenim barjacima i Gospinim kipom na otočiću oko crkve Gospe od Zečeva gdje su od 13. st., u tamošnjem samostanu u molitvi i pokorničkom životu djelovali monasi pustinjaci. Njihova prisutnost na otoku Zečevo dokinuta je za vrijeme osmanlijskog progona u 16. st. kada su ubili te monahe, ali ne i duh toga mjesta, te je veliko štovanje Gospe od Zečeva župu Nin učinilo središnjim marijanskim svetištem Zadarske nadbiskupije i jednim od najstarijih Gospinih svetišta u cijeloj Hrvatskoj.