Jura, (IKA) – U mađarskom gradu Gyoru (Juri) održano je u nedjelju, 5. svibnja 41. hodočašće Gradišćanskih Hrvata milosnom kipu Krvave suze točeće Blažene Djevice Marije Jurske. Hrvati hodočaste u ovo marijansko svetište od 1972. godine na prvu nedjelju u svibnju i to iz četiriju biskupija u kojima su nastanjeni: Jurske (Gyor) i Szombatelske (Mađarska), Željezanske (Austrija) i Trnavske (Slovačka). Ovogodišnje hodočašće sastojalo se od svečane mise, svečane Večernje (služba časova) te kulturno-umjetničkog programa.
Misu u jurskoj katedrali i svetištu Krvave suze točeće Blažene Djevice Marije predvodio je bjelovarsko-križevački biskup Vjekoslav Huzjak, u nazočnosti jurskog biskupa Lajosa Papaija te u koncelebraciji s hrvatskim svećenicima Jurske, Szombatelske i Željezanske biskupije. Riječi pozdrava svim Hrvatima i predvoditelju slavlja uputio je domaći biskup Papai te je izrazio dobrodošlicu i radost što se Hrvati okupljaju na svojem hodočašću u jurskoj katedrali. Biskup Huzjak na početku slavlja ispričao se svima ako možda u izgovoru gradišćanskog hrvatskog koju riječ pogrešno naglasi te dodao da je izuzetno počašćen i radostan što zajedno s iseljenim Hrvatima i svećenicima može prikazati misnu žrtvu Gospodinu i zamoliti Marijin zagovor.
Biskup je u homiliji istaknuo da je dobro poznato kako hrvatski narod s dubokom pobožnošću i predanjem od davnina rado hodočasti u marijanska svetišta, kako u domovini tako i diljem Europe i svijeta, kuda su ih raspršile različite povijesne i druge okolnosti. Ta privrženost Hrvata Mariji, Majci Spasiteljevoj, pokazuje s jedne strane iskrenu i otvorenu dušu djeteta Božjega, a s druge strane vjernost Bogu i Crkvi čemu nas je Marija tako divno poučila životom i žrtvom, rekao je biskup.
“Vjerujem da rado dolazite u ovo marijansko svetište moleći pred likom Krvave suze točeće Blažene Djevice Marije, nalazeći u Njezinu životu i primjeru poticaj za svoju vjeru, snagu i utjehu za svakodnevni život i onaj mir srca koji nam je toliko potreban da bismo mogli živjeti u našim obiteljima, na radnim mjestima, u trenucima svakodnevnoga života, s braćom i sestrama u istini i iskrenosti, ostvarujući Kristovu zapovijed ljubavi prema Bogu i bližnjemu”, rekao je mons. Huzjak. “Mi, kršćani, vjernici, hodočasteći u marijanska svetišta ne bježimo od realnosti našega društvenog okruženja niti od opasnosti i neugodnosti svijeta u kojem živimo u neku idiličnost Marijina okrilja gdje nam je lijepo i osjećamo se sigurnima. Naprotiv, mi dolazimo ovamo da bismo se napojili na nepresušnom vrelu, a to je Marijino mačem boli probodeno Srce koje nam se pokazuje u Njezinim krvavim suzama. I to Srce i suze pokazuju nam Marijinu snagu vjere kojom je Ona stajala pred Bogom i pratila svoga Sina Isusa Krista”, rekao je biskup.
Nakon blagoslova biskupi su se zajedno sa svećenicima i asistencijom uputili pred lik Krvave suze točeće Blažene Djevice Marije gdje je biskup Huzjak zajedno s vjernicima izmolio posvetnu molitvu.
Pučke misne pjesme na starom hrvatskom jeziku izveli su zbor i tamburaški sastav iz Petrova sela te dr. Ivan Maasz na orguljama (Čunovo, Slovačka). Tamburaški sastav je nakon mise priredio prigodni program pred katedralom te izveo i niz prigodnih marijanskih pjesama na završnoj večernjoj molitvi koju je pred slikom Majke Božje u katedrali predvodio kanonik opat Vilmos Harangozo.
Na hodočašću Gradišćanskih Hrvata bili su i veleposlanik Republike Hrvatske u Mađarskoj Gordan Grlić Radman, savjetnica i privremena otpravnica poslova Silvija Malnar te voditelj Hrvatskoga turističkog ureda Marin Skenderović.
Biskup Huzjak u pratnji kanonika dr. Ive Šmatovića i predstavnika željezanskog biskupa Egidija Živkovića koji podupire i Hrvate u Mađarskoj, posjetio je i duhovno središte mađarskih benediktinaca (tzv. mađarski Montecassino), drevnu opatiju Pannonhalma te župu Duha Svetoga u Gyoru kojom upravlja hrvatski svećenik mons. Ferenc Benković, u sklopu koje djeluju katolička škola, dom za starije i nemoćne te vrtić. Bila je to prilika da se upozna sustav katoličkog školstva i razgranatost karitativnog djelovanja Crkve u Mađarskoj.