Voćin, (IKA) – Na blagdan Marijina rođenja, 8. rujna, u voćinsko svetište hodočastili su vjernici iz slavonsko-podravskog dijela Požeške biskupije, od Virovitice do Našica. Svečano večernje euharistijsko slavlje s više od 20.000 hodočasnika predvodio je požeški biskup Antun Škvorčević. U ulaznoj procesiji iz crkve na vanjski oltarni prostor donesen je lik Majke Božje Voćinske, a biskup je uputio nekoliko pozdrava i poklika Isusovoj Majci, na što je nazočno mnoštvo odgovaralo usklikom „Blažena ti što povjerova”. Uvodeći u čin pozdrava Isusovoj Majci biskup je spomenuo kako je ona kroz više stoljeća u Voćinu svojim moćnim zagovorom bila bliska hrvatskome puku na ovim prostorima, pružajući mu nadu i utjehu u životnim teškoćama. Spomenuo je i događaj krunjenja Gospina lika prije jedanaest godina u Osijeku po utemeljitelju Požeške biskupije papi Ivanu Pavlu II., zahvalivši za njegovo proglašenje svetim te povjeravajući Isusovoj Majci obitelji, djecu i mlade, starce i bolesne. U uvodu u misno slavlje biskup je izrazio dobrodošlicu okupljenom mnoštvu hodočasnika, čestitajući im rođendan Blažene Djevice Marije, izrazivši uvjerenje da su svojim dolaskom donijeli Mariji najljepši rođendanski poklon, svoje vjerničko, počesto izranjeno srce, koje žele povjeriti njezinoj majčinskoj dobroti kako bi ga ona približila svome Sinu Isusu Kristu, Očevu Sinu odvijeka koji je jedina čovjekova nada.
Započinjući homiliju, biskup je spomenuo da su hodočasnici, posebice pješaci kroz svoju žrtvu htjeli posvjedočiti ljubav koju osjećaju prema Isusovoj Majci i njezinu Sinu Isusu Kristu, ne donoseći im samo izranjeno, nego i odano srce kojem je potrebno Božjeg svjetla, snage i mira. Podsjetio je na Nacionalni euharistijski kongres u Mariji Bistrici prije trideset godina na završetku proslave Trinaest stoljeća kršćanstva u Hrvata i rekao kako je tijekom toga dugog vremena mnoštvo ljudi dolazilo u marijanska svetišta i usred životnih poteškoća, zagledani u Marijin lik prepoznavali tko su po ljubavi Isusovoj na križu. Tumačeći naviješteni odlomak iz Knjige proroka Miheja, biskup se zaustavio na opisu malenosti Betlehema i istaknuo kako ni kralj Herod u Jeruzalemu niti car August nisu računali s tim malenim mjestom, nego Bog koji upravo kroz malenost prilazi čovjeku i objavljuje mu svoju ljubav po onome koji se ima roditi od žene. Povezao je suvremena nastojanja oko uspostavljanja mira u ratom pogođenim područjima u Ukrajini, Iraku i Palestini i spomenuo kako se mir nastoji osigurati ratnim tehnologijama, strategijama i oružjem. Istaknuo je da prorok Mihej naviješta mir u rođenom od žene i kako u njem prepoznajemo Isusa Krista rođena od Marije Djevice koji svojom ljubavlju jedini može čovjeka ispuniti u dubini bića, uspostaviti stanje istinskoga mira. Osvrnuvši se na hodočasničko mnoštvo, biskup je ustvrdio kako u podravskom dijelu Slavonije Bog ima ljude koji su, zagledani u Isusovu Majku u ovom svjetskom i hrvatskom trenutku, unatoč svojoj slabosti i grešnosti, spremni omogućiti da on u njihovoj malenosti ostvaruje veliko djelo ljubavi i po njima preobražava našu hrvatsku stvarnost.
To je povezao s naviještenim ulomkom iz Matejeva evanđelja, rekavši da se hodočasnici na svoj način svrstavaju među brojna imena Isusova rodoslovlja među kojima su i Josip i Marija, maleni i jednostavni ljudi koji svoje ljudske snove i naume podlažu Božjima, u slobodi ih razumiju i prihvaćaju. Istaknuo je da se u Božjem dinamizmu ljubavi kako to svjedoči sv. Pavao u Poslanici Rimljanima, malenim ljudima vjernima Bogu okreće sve na dobro, jer su među onima koje Bog izabire, poziva i suobličuje slici Sina njegova. Istaknuo je da ljudski život izvan dinamizma ljubavi ostaje u krugu sebičnosti koja je nemoć i propadanje.
Spomenuo je konkretnu hrvatsku situaciju u kojoj se na različite načine nastoji ljude uvjeravati u opredjeljenja koja brak i obitelj ne promatraju s polazišta ljubavi između muškarca i žene, donoseći u tom smislu i zakone koji narušavaju izvorno ljudsko dostojanstvo. Rekao je kako Hrvatska idući tim ideološkim putem ne služi braku i obitelji na kojima se temelji društvo i njegova budućnost. Istaknuo je da se brak, uz sve poteškoće s kojima se susreće u suvremenom društvu, ne smije svesti na površnu stvarnost bez spremnosti na ljubav kao žrtvu potpunog uzajamnog predanja muškarca i žene, po kojem se ostvaruje Božji naum o stvaranju novog potomstva. Potaknuo je hodočasničke da se obnove u vjeri na svim životnim razinama života, napose bračnoj i obiteljskoj, u spremnosti prihvaćati žrtvu ljubavi, te usred suvremenih kriza individualizma i sebičnosti surađivati s Bogom.
Nakon popričesne molitve uslijedila je procesija s likom Gospe voćinske koja je prolazila kroz hodočasničko mnoštvo praćena pohvalama i molbenicama po porukama pape Ivana Pavla II., koje je upućivao Hrvatima, a nazočno je mnoštvo odgovaralo pjevanjem marijanskih pučkih pjesama te uzdižući svijeće iskazivalo odanost i poštovanje Isusovoj Majci. Pri koncu misnoga slavlja biskup je zahvalio svima za snažno duhovno zajedništvo, molitveno i raspjevano vjerničko srce. Hodočasnici su na kraju izrazili želju da i sljedeće godine na blagdan Marijina rođenja dođu u Voćin i pred večer sudjeluju na središnjem slavlju.