Loreto, (IKA) – Povjerenstvo za hodočasnički pastoral Požeške biskupije pod vodstvom Josipa Devčića organiziralo je u tjednu nakon Uskrsa, od 1. do 5. travnja, hodočašće u Loreto, jedno od najpoznatijih talijanskih i svjetskih marijanskih svetišta. Hodočasnici su najprije posjetili Ravennu, čuvenu crkvu s. Vitale i s. Apollinare s poznatim mozaicima. U Loretu je 2. travnja biskup Antun Škvorčević zajedno sa svećenicima u bazilici Gospe Loretske predvodio euharistijsko slavlje. U pozdravu je vjernicima rekao kako su Hrvati od davnine u uskrsnom tjednu rado hodočastili prisjećajući se Isusova ukazanja učenicima na putu u Emaus. Poželio je da se i njima na ovom hodočašću otvore oči srca te u Godini vjere po Marijinu zagovoru u Uskrslom dublje upoznaju istinu o sebi te žive od njegove blizine. Pozvao je hodočasnike da povjere Isusovoj Majci sebe, svoje obitelji, Požešku biskupiju, domovinu a na poseban način papu Franju na početku njegova pontifikata.
U homiliji biskup je najprije podsjetio na povezanost Hrvata s Loretom, istaknuvši među ostalim kako je papa Siksto V., podrijetlom Hrvat čija je obitelj izbjegla pred Osmanlijama, bio zauzet u uređenju tog svetišta, kako tradicija kaže da su anđeli prenijeli Marijinu nazaretsku kućicu najprije na Trsat a potom u Loreto, da je ovdje bila snažna isusovačka prisutnost, što je potaknulo požeške isusovce da nakon oslobođenja od Osmanlija uz crkvu Sv. Lovre dograde kapelu Loretske Gospe te da najvjerojatnije kip tzv. “Ledene Gospe”, koji je jedno vrijeme bio u trenkovačkoj kapeli, potječe iz požeške lauretanske kapele. Biskup je dodao da je u loretskom svetištu najsnažniji hrvatski trag vjera hrvatskog čovjeka koji je ovamo rado dolazio te da u Godini vjere valja posebno moliti da poput svojih otaca ostanemo čvrsti u vjeri, povezani s rimskom Apostolskom stolicom. Dodao je da nam se pridružiti molitvi pape Ivana XXIII. koji je upravo u Loretu prije otvorenja II. vatikanskog sabora molio za njegov uspjeh a papa Benedikt XVI. protekle jeseni o 50. obljetnici otvorenja toga sabora molio za njegovu što potpuniju provedbu.
Potom se biskup osvrnuo na kućicu koja se od 13. stoljeća časti u Loretu kao Marijina nazaretska kućica te spomenuo da je moguće o njoj raspravljati s različitih stanovišta, ali da je neizostavna njezina poruka. Ona podsjeća, rekao je, da je čovjek određena građevina, i ako nastoji oko sebe materijalno izgrađivati svijet a sebe zanemari u duhovnoj izgradnji, postaje gubitnik. Upozorio je da se trenutačno i u Hrvatskoj promišlja o tome kako na gospodarskoj i drugim razinama graditi, a da se o čovjekovoj izgradnji, posebno mladih premalo govori i nastoji. Rekao je da je Bog u Isusovu uskrsnuću izgradio čovjeka u njegovoj cjelovitosti, uzdigao ga u puno ostvarenje te da Uskrsli ostaje jedinstven izazov u povijesti čovječanstva do danas.
Požeški hodočasnici su nakon Loreta nastavili put prema San Giovanni Rotondu, gdje su se upoznali sa životom stigmatiziranog kapucina Padra Pija i ondje slavili misu. U Luceri su pohodili grob bl. Augustina Kažotića, zagrebačkog biskupa, u Troji razgledali veličanstvenu katedralu te konačno pohodili Bari, svrativši se u baziliku Sv. Nikole.