Blaca, 20. 8. 2000. (IKA) – Vjernici sa svih strana otoka Brača hodočastili su 19. kolovoza u glasovitu Pustinju Blaca, nedaleko napuštenog mjesta Dragovoda, udaljenu oko dva kilometra od morske obale. U crkvi Uznesenja BDM misno slavlje predvodio je počasni kanonik stolnog kaptola u Hvaru i supetarski župnik mons. Andro Ursić zajedno s dekanom otoka Brača don Jakšom Rubinićem i biskupskim vikarom mons. Stankom Jerčićem.
U pozdravnoj riječi dekan Rubinić istaknuo je kako to mjesto godinama okuplja brojne žitelje i posjetitelje otoka Brača, dok je predslavitelj Ursić u propovijedi ukazao na značenje i ulogu Pustinje Blaca u kojoj su nekad boravili poznati poljički glagoljaši koji su ostavili duboki trag na kulturnom i gospodarskom polju. Govoreći o svetkovini Uznesenja Marijina, istaknuo je kako je to blagdan nade, topline i Božje ljubavi, te blagdan vjere u besmrtnost. Zaželio je potom da taj blagdan donese radost i snagu, a svećenici glagoljaši koji su živjeli u toj pustinji pokažu kako treba povezivati duh i kulturu, materijalno i nematerijalno. Ta pustinja neka bude centar kojemu smjeraju svi centri – zaključio je mons. Ursić. Poslije misnog slavlja uslijedio je svečani ophod oko Pustinje.
Pustinju Blaca utemeljili su poljički glagoljaši, koji su se, bježeći pred Turcima oko 1550. g., nastanili u špilji Ljubitovica. Za boravka u Blacima istaknuli su se marljivim i zauzetim radom na kulturnom, prosvjetnom te znanstvenom polju. Upravitelj Pustinje Nikola Miličević Stariji (1869-1923) u vlastitoj je tiskari u Blacima tiskao tri knjige, dok je posljednji upravitelj dr. Nikola Miličević Mlađi bio astronom svjetskoga glasa. Za upravljanja svećenika Ivana Nemčića zajednica poljičkih glagoljaša dostigla je zamjetnu gospodarsku razinu. Hvarski biskup Petar Cedulin priznao je Kanonski status te svećeničke zajednice 20. lipnja 1590. g., i zajednica je živjela po vlastitim uredbama što ih je biskup potvrdio. Crkva Uznesenja BDM sagrađena je 1588.g., a današnji je oblik iz 1891. U pravnom pogledu Pustinja Blaca pripada župi Nerežišća, a 1885. g. bila je i samostalna kapelanija. Taj objekt danas predstavlja poznatu povijesno-kulturnu oazu te važno mjesto obilaska brojnih ljubitelja kulturnih znamenitosti.