Rim, (IKA) – U Rim je 3. ožujka stiglo 260 vjernika iz Dubrovačke biskupije, koji u sklopu Pavlove godine hodočaste u Vječni Grad, kako bi i ovom prilikom isprosili potpuni oprost. S vjernicima su hodočastili biskup Želimir Puljić i njihovi župnici. Hodočašće je završilo, nakon četverodnevnih obilazaka najvažnijih bazilika, katakombi i spomenika, misnim slavljem 6. ožujka na Pavlovu grobu u bazilici Sv. Pavla izvan zidina.
Bilo je to jedno od prvih biskupijskih hodočašća u Rim prigodom proslave Pavlove godine. Po dolasku u Rim hodočasnici su sudjelovali na misi u Gospinu svetištu Svete Marije Velike, u srijedu 4. ožujka u hrvatskoj nacionalnoj crkvi Sv. Jeronima, dok je u četvrtak 5. ožujka svečanu misu na katedri u crkvi Sv. Petra predvodio tajnik Biskupske sinode nadbiskup Nikola Eterović, koji je vjernicima, nakon što je iznio povijest i značenje Petrove Stolice i ulogu papa, preporučio da slijede Isusove riječi: ištite, tažite, kucajte i djelujte. Treba prije svega tražiti Božje kraljevstvo, a onda ostalo, primijetio je nadbiskup Eterović. Krist je spreman dati sve, ali želi da i mi tražimo i to uporno. Starozavjetni savjet da ne činimo drugima ono što ne bismo željeli da nama drugi čine, Krist je nadopunio pozivom da činimo sve što možemo, ali na dobrobit drugima. Govoreći o Petrovu grobu, koji se nalazi u središtu bazilike, nadbiskup Eterović primijetio je kako su do sada Petra naslijedili 264 papa od kojih ih je 77 proglašeno svetima, a devet blaženima. Neki su pokopani uz Petra u bazilici, ali mnogi su našli svoje mjesto i izvan bazilike: u katakombama, drugim bazilika i crkvama, a neki čak i izvan Rima. Biskup Puljić je sa svoje strane u više navrata istaknuo kako je to hodočašće na neki način nastavak četverodnevnog simpozija koji je Dubrovačka biskupija organizirala prigodom izdavanja monumentalnog djela Ignjata Đurđevića “Sveti Pavao apostol brodolomac”, prema kojemu je sv. Pavao boravio na Mljetu. Kao temelj za tu tvrdnju uzimaju se dva poglavlja iz Djela apostolskih, 27. i 28. Dovoljno je ključnih riječi u Lukinu tekstu da se iz toga može prepoznati uvala otoka Mljeta odnosno zaljev ravne obale u Saplunari i Koritima. Biskup je primijetio kako je Đurđević nastojao zaštititi jedno dubrovačko duhovno dobro i to je vrsno učinio i na znanstvenoj razini. Internacionalizirao je problem te je djelo uzburkalo Europu kao ni jedna druga hrvatska knjiga. U tijeku vremena njegovo je djelo marginalizirano u hrvatskom narodu dijelom i zbog toga što niz znanstvenika misli da je pitanje Pavlova brodoloma riješeno u korist Malte, premda ključne riječi iz Djela apostolskih doslovno shvaćene daleko više ukazuju na Mljet, rekao je biskup Puljić.