Blaca, (IKA) – U čast Velikoj Gospi koju vjernici Brača s posebnom ljubavlju časte, a što potvrđuju i crkve podignute Mariji u čast, u subotu 23. kolovoza vjernici toga otoka hodočastili su u Pustinju Blaca, glasovitu glagoljašku pustinju koju su u 16. st. utemeljili poljički svećenici glagoljaši bježeći pred Turcima. Glasovita svećenička pustinja smještena je na južnoj strani otoka, između Bola i Milne, te udaljena od pjeskovite Blatačke uvale dolinom dugom 3,5 km u unutrašnjost. Prema običaju, hodočašće se održava u prvu subotu poslije svetkovine Uznesenja Marijina, a ove godine održano je u drugu subotu zbog proslave Rokova.
U crkvi posvećenoj Uznesenju Marijinu misno slavlje u nazočnosti okupljenih hodočasnika predvodio je župnik Nerežišća, Dračevice i Donjega Humca na Braču Ljubomir Galov, kojemu pripada i pastoralna briga za Pustinju Blaca. “Najuzvišeniji darovi su vjera i nada. Zato ljudi koji žive ovozemaljski život u vjeri i nadi ostvaruju zajedništvo s Bogom i ljudima. Poslije smrti ostaje zajedništvo s Bogom u ljubavi. Upravo u toj Božjoj ljubavi snagom njegovih darova vjere i nade okupili smo se kako bi proslavili Uznesenje Marijino, promatrajući u Mariji onu koja je na naizvrsniji način ostvarila život u vjeri i nadi”, rekao je na početku misnoga slavlja župnik Galov, pozdravivši hodočasnike, među kojima su bili i gosti koji se odmaraju na otoku.
“Bilo koje kršćansko slavlje treba imati svoje utemeljenje, svoj razlog i izvor. Polazišna točka svakoga kršćanskoga slavlja je uskrsnuće našega Gospodina Isusa Krista. Taj se događaj reflektira na sve, potiče čovjeka na zauzimanje stava prema pitanjima smrti i uskrsnuća, te naše vjere. Svjedoci smo da mnogi kršćani kroz slavlje kršćanskih blagdana više naglasak stavljaju na vanjske stvari, nego na ono bitno. Mnogi grade život na zemaljskom, a to znači na propadljivome, pa i propadnu zajedno s time”, rekao je, uz ostalo, vlč. Galov, te poručio kako vjerovati znači čitavim bićem biti obuhvaćen i povezan s Bogom. “Iz te vjere u Kristovo uskrsnuće onda nije problem slaviti i blagdan Marijina uznesenja. Iz te vjere proizlazi i radost kršćana koji se okupljaju oko Onoga jedinoga koji je spasitelj svijeta i čovjeka. Neka nas Krist ojača kako bismo uvijek bili uz Boga. Neka naš pristup slavljima bude izraz istinske vjere”, zaključio je predvoditelj slavlja. Poslije mise uslijedila je procesija glagoljaškom pustinjom s kipom Majke Božje s djetetom Isusom koji su svećenici glagošljaši sa sobom donijeli u pustinju, te je tako taj kip najstariji sačuvani predmet u tome kompleksu. Vjernički puk pobožno je sudjelovao u kratkoj procesiji pjevajući marijanske pjesme, a slavlje je završilo blagoslov pred crkvom.
Ravnateljica Centra za kulturu otoka Brača prof. Jasna Damjanović upoznala je, zatim, okupljene hodočasnike s opsežnim radovima na sanaciji pustinjskoga kompleksa. Rekla je da je u tijeku obnova dijela krovišta koja bi trebala biti završena do kraja godine, a sljedeće godine planirana je sanacija i drugoga dijela krova. Izrazila je nadu da će Blaca doživjeti cjeloviti plan razvoja kroz projekt “Eko muzej Pustinja Blaca” koji podupire Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova Europske unije. Hodočasnici su, zatim, obišli muzej i samostanski kompleks pod stručnim vođenjem Zorana Vranjičića koji zajedno s bratom Lukom prihvaća brojne posjetitelje.
Pustinja Blaca utemeljena je pismom hvarskoga biskupa Petra Cedulinija 1590. godine nakon što su poljički svećenici glagoljaši htjeli zasnovati redovničku zajednicu. Prva crkva posvećena Uznesenju Marijinu završena je 1614. godine, a poslije velikoga požara ponovno je izgrađena 1727. godine. Glagoljaški samostan u Blacima građen je kroz 300 godina. U njemu je bila organizirana i škola sa četiri razreda koju su pohađala djeca iz triju okolnih sela. Posljednji svećenik u Blacima bio je Nikola Miličević ml., književnik, pjesnik i astronom, koji je 20-ih godina 20. st. stvorio u Blacima opservatorij i opremio samostan knjižnicom, instrumentima i teleskopima. Nakon njegove smrti o Blacima je do 1977. godine brigu vodila domaćica Katica Uvanović koja je bila i posljednja učiteljica u Blatačkoj školi. Osim vođenja škole, svećenici glagoljaši u samostanu su utemeljili i tiskaru, i to prvu na otoku, nakon što je Nikola Miličević st. u Milanu nabavio mali tiskarski stroj. Osim tiskanih molitvenika i pravila, samostanska knjižnica čuva oko 10.000 vrijednih knjiga, od kojih oko 8000 iz područja astronomije, matematike, fizike, geodezije, klasične književnosti i beletristike, ali i različite zapise, astronomske i geografske karte. Pustinja Blaca je od 1994. godine muzejska ustanova u sklopu Centra za kulturu otoka Brača, čije se muzejske pokretnine nalaze u vlasništvu Hvarske biskupije od 1972. godine.