Avignon, (IKA) – Na putu do Lurda gdje je tisuću sudionika Nadbiskupijskog hodočašća vjernika Zadarske nadbiskupije stiglo u srijedu 24. rujna, predvođenih zadarskim nadbiskupom Ivanom Prenđom, u utorak 23. rujna hodočasnici su posjetili Avignon, a dan prije svetišta sv. Antuna Padovanskog i Leopolda Bogdana Mandića u Padovi. U bazilici sv. Antuna Padovanskog misno slavlje predvodio je nadbiskup Prenđa, kao i u avignonskoj katedrali dan poslije, u povijesnom provanskom gradu koji je u 14. st., umjesto Rima, 27 godina bio papinsko središte. Stoga se razdoblje od 1305. do 1378. g. u životu Crkve naziva i avignonsko sužanjstvo.
U Avignonu su sedmorica papa stolovali kao zatočenici, prognani iz Rima u vremenu kad je svjetovna vlast utjecala na Crkvu, a poslije i dvojica protupape. U Avignonu je izgrađena i papinska palača koja je služila i u svrhu obrane papa, jer gradske utvrde nisu bile jake. “Čudesno je to, ali istina. Crkva je u svojoj povijesti nosila mnoge rane, jedna od njih je i Avignonsko sužanjstvo. Slavimo misu u katedrali u kojoj su bili zatočeni pape, no Crkva nije bila zatočena jer je Božja. I tu je Bog Crkvu vodio svojim putem. Živimo u vremenu slobode, no Crkva opet nosi rane. Zato molimo za potrebe i rane Crkve. Crkva je uvijek potrebna molitve, svi smo u njoj članovi otajstvenog tijela. I onda, kad kažemo da je sad najteže vrijeme za Crkvu. Uvijek su postojala teška vremena i ona su prevladavana”, poručio je mons. Prenđa, predvodeći u utorak 22. rujna svečano slavlje u avignonskoj katedrali.
Razdoblje avinjonskog papinstva naziva se i “babilonsko progonstvo” u usporedbi s biblijskim progonstvom Izraelaca. Grgur XI. vratio je papinsko sjedište u Rim 1377. g. Nadbiskup Prenđa nazvao je Avignon povijesnim mjestom u životu Crkve, ali i iz takvih stanja Crkva uvijek izvlači nove spoznaje, kao i svaki pojedinac u svom životu.

“Nekad nam se čini da na satiru problemi, muče naše ljudske rane, da nosimo dušu razdrtu mukama. Ponekad ne vidimo izlaz iz takvih situacija. A onda nam Bog, vodeći svojom mudrošću, otvara neslućene vidike i to upravo kroz te događaje, tu patnju i muku koju nosimo u sebi. To može doživjeti obitelj, svatko ponaosob, župna zajednica, nadbiskupija i cijela Crkva”, rekao je mons. Prenđa, dodavši da Bog u svojoj ljubavi za svakog ima odgovor na konkretne teškoće i pitanja koja nosimo.
Istaknuo je slavlje po misnom obrascu Marije Majke Crkve. “Gospi želimo puno toga reći na ovom putu. Ali pokušajte i drugim uhom čuti ono što će ona vama reći, što će Bog nadahnuti, kako nam je dalje i bolje živjeti”, poručio je mons. Prenđa hodočasnicima, potaknuvši na molitvu za potrebe sveopće Crkve koja uvijek treba našu podršku, jer mi smo njena djeca, ona ja naša majka i Gospa je naša majka. “Molitva je uvijek naš odgovor Bogu u pouzdanju za naše probleme. Kad god imamo životne teškoće, znajmo se sabrati pred Bogom, prignuti glavu, te imati pouzdanje da nas Bog i kroz mrak, teškoće i životne krize vodi. I da poput Marije trebamo očekivati novo rješenje naših prilika, po molitvi i Duhu Božjem koji nas uvijek otvara novome”, zaključio je nadbiskup Prenđa na slavlju u avignonskoj katedrali.

.