Zagreb, 18. 3. 1999. (IKA) – Centar za promicanje socijalnog nauka Crkve priredio je u srijedu 17. ožujka predstavljanje knjiga “Socijalni nauk Crkve u hrvatskom društvu” i “Etičnost i socijalnost na kušnji” dr. Stjepana Balobana, profesora moralne teologije na Katoličkom bogoslovnom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu i pročelnika Centra za promicanje socijalnog nauka Crkve. U predstavljanju knjiga u prostorijama Tribine grada Zagreba sudjelovali su šibenski biskup Ante Ivas, dr. Ljubomir Antić, i dr. fra Špiro Marasović, profesor na splitskoj Teologiji, Stjepan Brebrić, zamjenik glavnog urednika “Kršćanske sadašnjosti”, autor knjiga te tajnik Centra za promicanje socijalnog nauka Crkve Gordan Črpić.
U izlaganju o značenju socijalnog nauka Crkve u suvremenoj hrvatskoj stvarnosti, biskup Ivas istaknuo je iznimnu važnost osnivanja Centra za promicanje socijalnog nauka Crkve, poglavito u izučavanju konkrentoga socijalnog stanja u Hrvatskoj. Napomenuo je da je “pred Centrom velik rad, te da je i prigodom nedavnog pohoda “ad limina” hrvatskih biskupa Svetom Ocu, Papa izjavio kako je promicanje socijalnog nauka Crkve, poglavito u pokomunističkim zemljama, pa tako i u Hrvatskoj, od osobite važnosti. Ponajprije stoga što su iza pada komunizma ostale ‘velike materijalne i moralne ruševine’. Tom prigodom Sveti Otac je izjavio da ‘Crkva ne posjeduje model po kojim bi države trebale uređivati svoje socijalne odnose, ali da Crkva nudi svoj socijalni nauk, temeljen na Evanđelju, kao naputak za traženje najboljih rješenja socijalnih pitanja u društvu”.
“Socijalni nauk Crkve u hrvatskom društvu”, neveliku knjižicu džepne veličine, objavio je Centar za promicanje socijalnog nauka Crkve, a priredio ju je dr. Stjepan Baloban. To je zbirka predavanja održanih na korizmenim tribinama Centra za promicanje socijalnog nauka Crkve u ožujku 1998. na kojima se raspravljalo o aktualnim socijalnim pitanjima u Hrvatskoj pod naslovom “Socijalni nauk Crkve u hrvatskom društvu”. Po svojoj izazovnosti, teme prošlogodišnjih korizmenih tribina, zaslužile su da budu objavljene i predočene javnosti. Socijalni nauk Crkve: izazov i poticaj, rad, nezaposlenost i socijalna sigurnost u Hrvatskoj, društveno zauzimanje vjernika u Hrvatskoj te javno mišljenje u Crkvi i društvu, teme su sabrane u knjižici, a podjednako su zanimljive i korisne, i za vjernika i za svakog čovjeka, da se bliže upozna sa socijalnim naukom Crkve. Na tribinama su sudjelovali uglednici hrvatske crkvene i kulturne javnosti: zagrebački nadbiskup Josip Bozanić, dr. Stjepan Baloban, dr. Marijan Valković, o. Bono Zvonimir Šagi, dr. Stjepan Kušar, te istaknuti katolički laici Krešimir Sever, dr. Vlado Puljiz, dipl. iur. Stjepan Lice i prof. Jakov Jukić Dr. Antić je istaknuo da autor u toj zbirci posebno težište stavlja na zauzetost vjernika laika u promicanju i provođenju socijalnog nauka Crkve u hrvatskom društvu, zaključivši da pravog rješenja nema bez Evanđelja, na što je ukazao još papa Lav XIII. A nadbiskup Bozanić, otvarajući prošlogodišnje korizmene tribine, istaknuo je “da će socijalni nauk Crkve biti ostvaren samo ako ga doživimo kao osobni izazov.” U kratkom osvrtu na pojedina izlaganja na korizmenim tribinama, posebno je istaknuo predavanje o. Bone Zvonimira Šagija – “Kršćanski društveni angažman u Hrvatskoj”, u kojem Šagi posebno ističe da u “tranzicijskom procesu u Hrvatskoj veliku pozornost valja posvetiti socijalno usmjerenoj duhovnosti stjecanja vlasništva i izgrađivati ispravni odnos prema privatnome vlasništvu, koje mora voditi računa da su zemaljska dobra namijenjena svim ljudima”.
O drugoj knjizi dr. Balobana “Etičnost i socijalnost na kušnji”, u izdanju “Kršćanske sadašnjosti”, recenzent dr. fra Špiro Marasović rekao je da “povezivanje elemenata teorije, elemenata povijesnosti i elemenata djelovanja u toj knjizi predstavlja sintezu koja u potpunosti odgovara koordinatama socijalnog nauka Crkve”. Posebnom vrijednosti knjige ocijenio je što autor ne iznosi teoriju na apstraktnoj razini, već ju ‘ukonkretnjuje’ u suvremeno hrvatsko društvo. Ocijenio je da Baloban kao teolog govori o problemima diskretno, ali ih imenuje. Naveo je tematske cjeline sadržane u knjizi, a koje su, bez dvojbe, vrlo aktualne i zanimljive svakom čitatelju. Podsjetio je na neke od tematskih cjelina sadržanih u knjizi, koje daju naslutiti kojim se sve područjima bavi crkveni socijalni nauk. “Socijalna problematika kao ‘znak vremena u Hrvatskoj'”, etika i poduzetništvo, etika i poduzetničko gospodarstvo, etički problemi pretvorbe i privatizacije vlasništva, potreba za etikom u gospodarstvu, socijalna problematika Crkve na pragu trećeg tisućljeća, pitanje demokracije u socijalnim dokumentima Crkve, pitanje laikata u Hrvatskoj u posljednja tri desetljeća, odnos prezbitera i vjernika laika, vjernik laik i politika, zajedništvo u različitosti – autentična kršćanska zajednica, suodgovornost za zaštitu čovjekove okoline samo su neke od tematskih cjelina koje obrađuje knjiga. Spomenuo je također i “odvažnost autora da napiše ‘angažiranu’ knjigu o ‘škakljivim’ temama i područjima ‘za ovo vrijeme’, u kojem je hrabrost vidjeti socijalne prilike, socijalne nepravde i probleme, te ih nazvati pravim imenom kao što je to učinio autor u svojoj knjizi ‘Etičnost i socijalnost na kušnji’ “. U svezi s naslovom knjige, dr. Marasović je rekao da se slaže s odabirom, ali da “nisu na kušnji ni etičnost ni socijalnost, nego smo na ‘kušnji’ svi mi koji tvorimo hrvatsko društvo, i Crkva, te da je knjiga izvrstan priručnik kako te kušnje pobijediti”.
Predstavljajući nove web stranice Centra za promicanje socijalnog nauka Crkve, Gordan Črpić je, između ostaloga, rekao da su tu “novost uveli ponajprije da bi ‘privukli mladu populaciju’. Internet je dio nove suvremene kulture, novi način komuniciranja među ljudima, po tome je velik i koristan projekt. Od njega očekujemo uzvratno zanimanje ljudi, i ne samo mladih, za upoznavanje socijalnog nauka Crkve putem interneta. Na web stranicama može se naći sve o Centru, o socijalnom nauku Crkve, enciklike, socijalni dokumenti, literatura te svi drugi potrebni podaci. Želimo ostvariti ‘komunikacijski kanal’ da bi zainteresiranima omogućili da pitaju i saznaju, te se tako upoznaju i prosuđuju konkretnu socijalnu situaciju u Hrvatskoj i tako znali na načelima crkvenog socijalnog nauka odgovoriti na izazove i ‘znakove vremena’.”