Rim, 13. 3. 2002. (IKA) – Fra Ivica Petanjak, član Hrvatske kapucinske provincije sv. Leopolda B. Mandića obranio je 12. ožujka 2002. na Papinskom sveučilištu Gregoriana doktorsku disertaciju iz crkvene povijesti. Disertaciju “Michelangelo Bosdari da Ragusa OFM. Cap. Predicatore, diplomatico, uomo di governo e guida spirituale (1653-1729)” radio je pod vodstvom profesora Luigia Mezzadria, dok je korelator radnje bio Tomislav Mrkonjić, profesor na istom sveučilištu i arhivist generalnog arhiva franjevaca konventualaca u Rimu.
Ivica Petanjak rođen je 29. kolovoza 1963. godine u župi Drenje, u Đakovačkoj i srijemskoj biskupiji. Nakon završene teologije na Katoličkome bogoslovnom fakultetu u Zagrebu, zaređen je za svećenika 1990. Pastoralno je službovao u Varaždinu i u Splitu, a 1995. odlazi na studij crkvene povijesti u Rim. Nakon magisterija, nastavlja istraživati život i djelovanje hrvatskog kapucina Mikelanđela Božidarevića Dubrovčanina.
Mikelanđelo Božidarević (1653–1729) jedan je od najznačajnijih kapucina-Hrvata u povijesti kapucinskoga Reda. Upravo njegovi hrvatski korijeni i nedovoljna istraženost ponukali su Petanjka da pokuša bolje osvijetliti lik toga fratra koji je živio na prijelazu iz XVII. u XVIII. stoljeće.
Nakon katastrofalnog potresa koji je 1667. pogodio Dubrovnik Mikelanđelo Božidarević sa svojom obitelji preselio se u Anconu gdje je ubrzo upoznao kapucine i odlučio je postati redovnik. Kao mladi svećenik htio je poći u misije, ali zbog svoje izvanredne nadarenosti poglavari su ga zadržali u provinciji i povjerili mu službu profesora studenta. Uz to je još bio propovjednik, gvardijan, provincijal, savjetnik generala Reda (tri puta), generalni definitor i general Reda (od 1712. do 1719), i to u vrijeme kada se kapucinski Red nalazi u punome zamahu. Uživao je povjerenje mnogih crkvenih dostojanstvenika, kao i pape Klementa XI. Kao generalni ministar Reda prokrstario je, najviše pješice ili na muli, čitavom Europom, posjetivši Italiju, Francusku, Španjolsku, Belgiju, Njemačku, Austriju, Sloveniju i Hrvatsku.
Na svojim putovanjima po Europi susreo se, između ostalih, s francuskim monarhom Lujom XIV., španjolskim kraljem Filipom V. i carem Karlom VI. Na diplomatskom polju vršio je usluge papi Klementu XI, Propagandi Fide i Dubrovačkoj Republici. Apostolski nunciji s kojima se susretao u vrijeme generalnih vizitacija, kao i kapucinski kroničari govore o njemu kao o velikom isposniku, pokorniku i vatrenom govorniku koji je znao omekšati srca i europskih apsolutista. Na duhovnom području značajno je njegovo djelo o metodi za održavanje duhovnih vježbi od deset dana. Koliko je do danas poznato to je najstarije djelo takve vrste u povijesti franjevačke duhovnosti, kojim su se služili mnogi kasniji pisci osobito kapucinskoga Reda. Bio je povezan velikim duhovnim prijateljstvom s nekoliko redovnica kontemplativnog života koje su živjele na glasu svetosti: svetom Veronicom Giuliani, blaženom Floridom Cevoli, službenicama Božjjim: Costantom Castreca, Angelom Benedetta Bongiovani i drugima. Jedini kapucin koji se nalazi u Dnevniku svete Veronike Giuliani (koji sadrži oko 22.000 stranica) je Hrvat Mikelanđelo, kojega svetica predstavlja u najljepšem svijetlu.
Spomenimo još da je Božidarević prvi general kapucinskog Reda koji nije Talijan. Za njegovog generalata kanoniziran je prvi kapucinski svetac, Feliks Kantalicijski. Njegova je zasluga da je Bezgrešna Bogorodica proglašena Zaštitnicom kapucinskog Reda. Za povijest kapucina ali i za domovinsku povijest, Mikelanđelo Božidarević ostaje osoba koju treba jos proučavati i valorizirati. U tom smislu, kako kaže sam autor, ovo je njegov skroman doprinos proučavanju i otkrivanju naših velikih ljudi koji su djelovali izvan granica naše Domovine.
Na samom činu obrane doktorske disertacije bilo je prisutno više kapucina iz Hrvatske na čelu s provincijalom Mirkom Kemivešom, najbliža rodbina fra Ivice iz Hrvatske, brojni rimski kolege studenti, predstavnici Povijesnog Instituta Kapucinskog reda u Rimu, članovi Generalne uprave kapucinskoga Reda, među kojima Jure Šarčević, generalni definitor i mnogi drugi. (j03304rk/sv)