Budi dio naše mreže
Izbornik

HRVATIMA KLERIKALIZAM NIJE URO?EN Razgovor s predsjednikom Matice hrvatske prof. dr. Josipom Bratuliaem u najnovijem broju "Glasa Koncila"

Zagreb (IKA )

Zagreb, 9. 1. 1997. (IKA) - "Hrvatska se kultura na neki naein uvijek bojala klerikalizma. Me?utim, eini se da Hrvatima klerikalizam nije uro?en, da ae Hrvati prihvatiti Crkvu kao ravnopravnog partnera te da ae kao vjernici biti oznaeeni na jedan, a kao

Zagreb, 9. 1. 1997. (IKA) – “Hrvatska se kultura na neki naein uvijek bojala klerikalizma. Me?utim, eini se da Hrvatima klerikalizam nije uro?en, da ae Hrvati prihvatiti Crkvu kao ravnopravnog partnera te da ae kao vjernici biti oznaeeni na jedan, a kao politieki mislitelji na drugi naein”, istaknuo je predsjednik Matice Hrvatske prof. dr. Josip Bratulia u razgovoru “Prosvjetiteljstvo – izazov buduanosti hrvatske kulture” objavljenom u katoliekom tjedniku “Glas Koncila” od 12. sijeenja. Odgovarajuai na pitanje o ulozi Crkve u današnjem prosvjetljivanju hrvatskog naroda prof. dr. Bratulia je istaknuo kako je njezina uloga vrlo velika te podsjetio da su upravo sveaenici bili oni koji su polagali temelje Matice hrvatske. Stoga su se mnogi bojali klerikalizma, no “klerikalizma se ne treba bojati iako bi netko mogao pomisliti da bismo Maticu hrvatsku željeli odvesti u klerikalne vode”, istaknuo je predsjednik Matice hrvatske te dodao: “Ne samo da neaemo, vea je to i nemoguae. No, uloga Crkve kao ustanove koja promišlja sudbinu hrvatskog naroda nije upitna, dapaee, u temelju cjelokupne hrvatske kulture jest kršaansko poimanje svijeta, a to je najuže vezano uz onu ulogu koju je Katolieka Crkva odigrala u hrvatskom narodu”. Pritom je istaknuo neprimjerenost prigovora sveaenicima i Crkvi u Hrvata da nedovoljno brine o kulturnom blagu koje je kroz povijest prikupila. “To što je Crkva prikupila, ueinila za kulturu kroz vrijeme, to je povijesno naslje?e kojega se Crkva ne odriee. Me?utim, Crkva ne može održavati sve ono što joj je kroz stoljeaa služilo, jer za to nema ni noveanih ni organizacijskih moguanosti”, pojasnio je prof. dr. Josip Bratulia istieuai kako je najvažnije uloga Crkve “briga o dušama”.
Predsjednik najstarije i najuglednije hrvatske kulturne ustanove u razgovoru je ocijenio rad Matice hrvatske u godini 1996. te iznio neke njezine planove za 1997. Tako?er je hrvatsku mladež koja ostavlja dojam “pomalo apolitiene i nezainteresirane za kulturne probleme” pozvao da se ukljuee u rad Matice i njezinih 120 ogranaka.