Ovih je dana u izdanju Hrvatskoga dušobrižničkog ureda iz Frankfurta objavljen zbornik radova s godišnjega pastoralnog skupa hrvatskih pastoralnih djelatnika iz zapadne Europe pod nazivom “Hrvatska dijaspora u Crkvi i domovini”, koji je održan od 30. rujna do 4. listopada 2002. godine u Opatiji.
Zbornik, uz predgovor koji je napisao delegat za hrvatsko dušobrižništvo u Njemačkoj fra Josip Klarić, sadrži priopćenje za javnost s pastoralnog skupa i šest predavanja održanih na skupu. O. Klarić se u svom predavanju osvrnuo na sadašnji trenutak hrvatske dijaspore, istaknuvši: “U Njemačkoj djeluje 85 hrvatskih katoličkih misija ili zajednica i sve se nalaze u zapadnom dijelu ove zemlje te dosta brojna hrvatska katolička zajednica u odnedavno opet glavnom grad Berlinu. Posve je normalno očekivati skrb i domovinske Crkve i hrvatske države za naše iseljeništvo. Hrvatske katoličke zajednice ili misije u dijaspori neće moći u nedogled ostati oaze ili mjesta Hrvatske u malome, ali s jednim otvorenim, iskrenim i dobro domišljenim pristupom hrvatskom iseljeništvu mogu i ubuduće biti čvrsti mostovi koji će spajati iseljeništvo i domovinu. Ako se u najskorije vrijeme nabolje ne promijeni politika hrvatske države prema hrvatskoj dijaspori i ako Hrvatska biskupska konferencija i BK BiH ne stave hrvatsku dijasporu u zemljama zapadne Europe za jedan od svojih prioriteta i obveza, hrvatska će dijaspora postati objekt političkih manipulacija te će biti strano tijelo i za Crkvu u Hrvata kao i za Hrvatsku i Bosnu i Hercegovinu kao domovine toga naroda.”
O velikom broju iseljenih Hrvata u posljednjem desetljeću ponajbolje svjedoče podaci koje u svom predavanju donosi demograf iz Zagreba dr. Anđelko Akrap. “Od 1991. do 2001. iz Hrvatske je prema Zapadu iselilo do 200.000 osoba. Naravno u ovome su broju prema našim procjenama između 170.000 i 180.000 Hrvati dok se ostatak odnosi na druge narodnosti u Hrvatskoj. Pritom valja istaknuti da je od 1991. do 2001. godine u Hrvatsku uselilo 232.966 stanovnika, od čega je 189.039 iz Bosne i Hercegovine. Isto tako u istom je razdoblju Hrvatska imala 60.623 osoba više umrlih nego rođenih. Sve to ukazuje na pogubne učinke iseljavanja iz Hrvatske.”
Biskup dr. Pero Sudar govori o odnosu Crkve u Hrvata i hrvatske dijaspore, demograf iz Mostara dr. Ante Markotić o iseljavanju kao stalnoj kušnji i trajnom izazovu Hrvata u BiH, potpredsjednik hrvatske Vlade dr. Ante Simonić o odnosu aktualne hrvatske vlasti prema hrvatskoj dijaspori. Ravnatelj Hrvatske matice iseljenika Boris Maruna u svom predavanju naslovljenom “Hrvatska matica iseljenika u službi hrvatske dijaspore?”, između ostalog, ističe: “Suradnja Hrvatske matice iseljenika s Katoličkom crkvom u Hrvata kontinuirano traje od samog njezinog osnutka. Vrhunski rezultati hrvatskih misionara na očuvanju i razvitku nacionalnog identiteta u 198 hrvatskih katoličkih misija diljem svijeta ponajbolji su primjer kako državna uprava i institucije zadužene za rad s hrvatskom dijasporom trebaju učinkovitije i ustrajnije djelovati među našim ljudima u svijetu – kako bi stara/nova ideja o hrvatskim kulturnim središtima u svijetu napokon zaživjela”.
Nakon svakog predavanja nalazi se iscrpan sažetak na njemačkom jeziku.
U zborniku se na jednom mjestu mogu naći važniji podaci o broju iseljenih Hrvata iz republika Hrvatske i Bosne i Hercegovine, ali i drugi važni podaci o Hrvatima, poglavito na prostoru zapadne Europe. Zbornik može biti od koristi ponajprije hrvatskim pastoralnim djelatnicima u zapadnoj Europi, ali i svima onima koje zanima tematika hrvatske dijaspore u ovom dijelu svijeta. (ika-sv/apo)