Split (IKA) – U sklopu Dana kršćanske kulture 27. ožujka u palači Milesi u Splitu predstavljene su knjige u izdanju Glasa Koncila. Riječ je o novoj biblioteci Hrvatska katolička baština 20. stoljeća koju pokreće Glas Koncila u cilju promocije zaboravljenih autora i njihovih djela radi utvrđivanja katoličkog identiteta, vrednovanja hrvatske katoličke baštine i približavanja tradicijskih vrijednosti suvremenim ljudima i mladim naraštajima. Dosad su objavljena tri naslova “Život i duh”, “O lijepoj umjetnosti” te “Na Goru Gospodnju”, a na Danima kršćanske kulture predstavili su ih dr. Vladimir Lončarević, predavač na Filozofskom fakultetu Družbe Isusove, suradnik u Uredu predsjednika Republike te jedan od priređivača biblioteke, mr. Božidar Petrač, glavni urednik biblioteke Hrvatska katolička baština 20. stoljeća, te dr. Ivica Martinović, ravnatelj Instituta za filozofiju u Zagrebu i suradnik Filozofskog fakulteta u Zagrebu, Zadru i Splitu. Predstavljanju je u ime izdavača nazočio direktor Glasa Koncila vlč. Nedjeljko Pintarić.
“Život i duh” sabrano je djelo16 studija i eseja Drage Čepulića, koje je priredio dr. Lončarević. Čepulić je bio neinstitucionalni filozof. Doktorirao je na katedri romanske filologije, ali je sebe uvijek smatrao filozofom i književnikom. Premda se za njega može reći da je teoretičar u mnogim pitanjima, on pripada onoj tradiciji koja doživljava stvarnost i zauzima stav. Objavio je 4 knjige u razdoblju od 1940. do 1943. godine. A nakon toga je izabrao samotništvo i šutnju. “O lijepoj umjetnosti” djelo je Antuna Mahnića, poznatog krčkog biskupa i uglednog katoličkog intelektualca. U djelu su sabrane studije, eseji i kritike autora koji je smatrao kako tekstovi imaju apologetsku i odgojnu ulogu, a koje je priredio dr. Vlado Vladić. Mahnića karakterizira izraziti optimizam i nada. Bio je organizator i ideolog, nositelj moderne misli i svojevrsni spiritus movens onog doba. Osnivao je i poticao brojne inicijative, časopise, društva, organizacije i manifestacije, a zauzimao se razvoj vjerske i kulturne djelatnosti. “Na Goru Gospodnju” djelo je koje donosi mišljenja hrvatskih katoličkih intelektualaca o stanju hrvatske katoličke književnosti iznesenih u anketi koju je 1935. proveo i u Katoličkom listu objavio Petar Grgec. Kao što je rekao mr. Petrač: “Mnogo toga leži razasuto po časopisima. Biblioteka Hrvatska katolička baština 20. stoljeća će to pokušati ispraviti”. Do kraja godine u planu je izdavanje još 5 naslova. Kao što je rečeno na predstavljanju, hrvatska katolička duhovnost i književnost 20. stoljeća još uvijek je nedohvatljiva, unatoč trudu nekih autora. Naprosto, književnost katoličkog tipa još uvijek je po strani, nije sva ni pročitana, a kamo li protumačena. Doduše, najprije je trebalo osigurati strukturu koja će to omogućiti pa je na tragu te ideje i pokrenuta inicijativa za osnivanjem biblioteke Hrvatska katolička baština 20. stoljeća, koja je pokrenuta 2006. godine. Cilj joj je otkrivanje i predstavljanje javnosti zaboravljene i zabranjivane hrvatske katoličke baštine 20. stoljeća na kojoj je izgrađeno mnogo toga današnjeg, a u nakladnika postoji želja drukčijeg predstavljanja socijalnih, filozofskih, duhovnih i političkih tema tj. sveukupne katoličke kulturne baštine. Ova biblioteka stoga pokušava uz poznate i razvikane autore, predstaviti i one manje poznate, ali nipošto manje vrijedne i zanimljive. Baš kao što je nekad Glas Koncila podsjećao ljude na prešućivane ljude i događaje i danas se na tom tragu zalaže za sve koji su se zauzimali za katoličku kulturu, čovjeka i dostojanstvo, a ovom bibliotekom omogućuje da se u davnom kontekstu ocijeni i procijeni doprinos iznimnih kršćanskih intelektualaca poput Mahnića i Ćepulića. Glavni nositelji katoličke kulturne baštine 20. stoljeća bili su sudionici Katoličkog pokreta. Ti su intelektualci Katoličkog pokreta bili dobro upoznati sa svim političkim i kulturnim događanjima, bili su povezani s vodećim europskim intelektualcima i vrlo rano su se suprotstavili svim totalitarnim sustavima, kako komunizmu, tako i fašizmu, nacizmu te liberalizmu. Reafirmirali su katoličku socijalnu i duhovnu misao, ali i sportsku kulturu. Povijest govori drukčije nego što se danas želi pokazati što je i razlog zbog kojeg ova biblioteka i inicijativa želi pokazati što se doista dogodilo. “Nepravda nemara i zaborava učinila je da se ovaj dio povijesti potisne. I Dani kršćanske kulture pokazatelj su truda kršćanske kulture koja se pokazuje živom”. Tim je riječima Lončarević završio svoje predstavljanje.