Hrvatska pred obrazovnim i demografskim slomom?

Zagreb, (IKA) – Na trećoj ovogodišnjoj korizmenoj tribini Centra za promicanje socijalnog nauka Crkve HBK, koja je održana 1. travnja u Tribini grada Zagreba, demograf akademik Alica Wertheimer Baletić upozorila je da se Hrvatska nalazi u demografski teškoj situaciji te da se od 1991. godine prvi puta nakon Drugog svjetskog rata smanjuje ukupni broj stanovništva. Podsjetila je da je od 1961. godine zamijećeno smanjivanje broja mladih, a prema popisu iz 2001. situacija je postala još gora od očekivane zbog rata. Kazala je također da od 1991. godine, dakle više od desetljeća, Hrvatska se prvi put u povijesti nalazi u prirodnoj depopulaciji te više ljudi umire, nego se rađa. Prema podacima iz 2000. godine, 6.500 ljudi je više umrlo nego se rodilo, a prema neslužbenim podacima u 2002. godini oko 10.200 osoba je više umrlo, nego je rođeno. Upozorila je također da Hrvatska više od stoljeća gubi stanovništvo u najvitalnijoj dobi u raznim oblicima migracija, posebice zbog gospodarskih i političkih faktora, a nakon 1991. migracijski procesi su još potaknuti ratom. Doseljavanje stanovništva od 1991., uglavnom iz BiH, nije kompenziralo iseljavanje, dodala je. Za negativne demografske trendove, prema njezinoj ocjeni, nije kriv samo rat, nego i gospodarska recesija koja je iznimno digla stopu nezaposlenosti. Ukazala je također da stalno gubimo vitalno stanovništvo u dobi od 20 do 35 godina te da je struktura stanovništva prema dobi u Hrvatskoj nepovoljna. Radno sposobno stanovništvo opada i stari, a staračko stanovništvo ekspanzivno raste. Istaknula je da Hrvatskoj predstoji težak zadatak, u kojemu će se prvo trebati zaustaviti negativni demografski trendovi, a onda će ih trebati poboljšavati, što spada u dugoročnu politiku. Osvrnuvši se na kratkoročne ciljeve, istaknula je važnost reguliranja migracijske politike koja je ovisna o gospodarskoj situaciji te je ukazala da je potrebno što prije nastojati povećati zaposlenost, kako bi mladi ostajali u Hrvatskoj. Akademik Vladimir Paar upozorio je na ključne probleme u Hrvatskoj glede obrazovanja. Spomenuo je dokument koji su potpisali 555 istaknutih hrvatskih znanstvenika, umjetnika i pedagoga, a koji je podastrt Vladi u kojemu su iznijeli ideje kako se može u kratkom vremenu poboljšati obrazovanje u Hrvatskoj. Istaknuo je tako da najvažnija proizvodna snaga postaje znanje, te da će se buduća podjela svijeta svoditi na zemlje čija će se privreda temeljiti na znanju i na zemlje koje će ići na jeftinu radnu snagu i rasprodaju svojih dobara. Koliko je obrazovanje ključno, naveo je primjer kako će se 2010. godine, dakle za 7 godina, u SAD-u od 60% novih radnih mjesta zahtijevati znanje koje sada ima samo 20% tamošnje radne snage. U spomenutom dokumentu hrvatski intelektualci ističu da težište mora biti na poboljšanju kvalitete nastave. Također treba se usmjeriti na osobu nastavnika, treba se dalje poboljšati kvaliteta njihova obrazovanja, a posebice je potrebno njihovo stalno stručno usavršavanje. Također kazao je da treba poboljšati materijalni i društveni položaj nastavnika.