Zagreb, (IKA) – Okrugli stol „Hrvatska u Europi – migracijski izazovi” održan je u ponedjeljak 21. studenoga u organizaciji Hrvatskoga katoličkog sveučilišta i Zaklade Kondrad Adenauer. Sudjelovali su predsjednik Komisije HBK Iustitia et pax bjelovarsko-križevački biskup Vjekoslav Huzjak, ministar vanjskih i europskih poslova Republike Hrvatske Davor Ivo Stier te iz Samostalne službe za analitiku i političko planiranje Ministarstva vanjskih i europskih poslova Zdravko Gavran, voditelj Pokrajinskog udruženja „Integracija” CDU-a Rheinland-Pfalz Yunus Emre te dr. Mario Bara s Odjela za sociologiju Hrvatskoga katoličkog sveučilišta.
Uime domaćina dr. Željko Tanjić, rektor Hrvatskoga katoličkog sveučilišta, zahvalio je svim nazočnima na spremnosti da nastupe na okruglom stolu te se osvrnuo na važnost Europe da, kao što je rekao papa Franjo u svom govoru Diplomatskom zboru u Vatikanu 11. siječnja 2016., potpomognuta svojom velikom kulturnom i vjerskom baštinom, smogne sredstva da zaštiti središnje mjesto ljudske osobe te pronađe ravnotežu između dviju moralnih obveza, zaštite prava vlastitih građana i jamčenja pomoći i prihvaćanja migranata.
Rektor Tanjić također je zaključio da se pred Hrvatskom otvaraju mnogi izazovi koje sa sobom nosi integracija migranata kako u hrvatsko tako i u europsko društvo.
Direktor Zaklade Konrad Adenauer dr. Michael Lange govorio je o migracijskom valu iz 2015. godine te o provedenim analizama o obrazovnoj i kvalifikacijskoj strukturi migranata te njihovoj integraciji u njemačko društvo.
Ministar vanjskih i europskih poslova Davor Ivo Stier u izlaganju je istaknuo: „Od izuzetne nam je važnosti da istočno-sredozemni, tzv. zapadnobalkanski migracijski pravac ostane zatvoren i pod kontrolom”. Podsjetio je da je prošlogodišnji „nezapamćeni” migracijski val od II. svjetskog rata izazvao probleme koji su se javili zbog „nedovoljne sposobnosti upravljanja” tom krizom u europskim državama i ocijenio da je nužno “u europskom okviru pronaći zajedničko djelotvorno i dugoročno rješenje ovih kretanja”.
U govoru je također istaknuo: „Kod legalnih migracija nužna je solidarnost svih država na ruti kako bi se što ravnomjernije i pravednije podijelio taj teret, a kod nelegalnih migracija ta je suradnja važna zbog sprečavanja krijumčarenja ljudima, organiziranog kriminala i trgovanja ljudima, posebno najosjetljivijim skupinama”. Smatra da ta suradnja ima i vrlo važan sigurnosni aspekt u sprečavanju ulaska terorističkih skupina.
Ministar Stier rekao je da je zahvalan, kao dijete migranata, Argentini, zemlji u kojoj je rođen i odrastao. Zaključio je da izbjeglice imaju ne samo prava već i obveze: pridonijeti razvoju zemlje koja ih je primila, poštovati zakone i prilagoditi se zemlji domaćina.
Dr. Mario Bara u izlaganju je napomenuo da su migracije tijekom 2014., 2015. i 2016. godine predstavljale logistički problem za tranzitne zemlje, ali ekonomski i politički izazov za zemlje primitka. Javio se problem broja, ali i kategorija onih koji su se našli među tražiteljima azila. Gledanje na migrante kao isključive pripadnike jedne od kategorija migranata vrijednosno je i politički osjetljivo pitanje.
Otvoreno je pitanje gubi li institut azila svoju izvornu funkciju? Preopterećenjem migrantima koji nisu po definiciji azilanti ugrožava li se institut azila? Preopterećenje sustava pogoduje političkoj argumentaciji koja većinu azilanata prepoznaje kao ekonomske emigrante i ugrožava civilizacijsko dostignuće instituta azila, rekao je.
U zaključku izlaganja dr. Bara naveo je da je zbog navedenog oformljena radna, interdisciplinarna istraživačka skupina na Hrvatskome katoličkom sveučilištu s ciljem da na objektivan i empirijski pristup, temeljem raspoloživih podataka, pristupi pitanju različitih kategorija migranata kako bi otkrili pravilnosti u njihovim karakteristikama. Preliminarni rezultati upućuju na jedan segment populacije tražitelja azila koji dolazi iz država koje nisu izložene ratnim razaranjima ili visokoj razini drugih oblika ugroze što upućuje da među motivima odabira zemlje podnošenja zahtjeva za azilom mogu postojati i oni ekonomske i socijalne prirode. Navedena problematika zahtijeva dodatna istraživanja kako ona na raspoloživim podacima tako i empirička istraživanja na migrantskoj populaciji.
„Cilj nam je u području demografije i migracija uvesti nove metodološke postupke, nove statističke analize i modeliranje migracijskih tijekova. Nadamo se da će ova inicijativa dugoročno rezultirati uvođenjem novih studijskih programa na Hrvatskome katoličkom sveučilištu”, rekao je dr. Bara.
Jedan od panelista na okruglom stolu bio je gost iz Njemačke Yunus Emre, voditelj Pokrajinskog udruženja „Integracija” CDU-a Rheinland-Pfalz. Govoreći o više različitih primjera integracije migranata u Njemačkoj, istaknuo je da je najvažnije imati otvoreno srce i um, da je nužno smanjiti administraciju i prepreke koje ona donosi te da je od izuzetne važnosti otvoriti sve kanale dijaloga koji će zbližiti različite kulture.
Zdravko Gavran iz Samostalne službe za analitiku i političko planiranje Ministarstva vanjskih i europskih poslova zaključio je da se pred Hrvatsku stavlja izazov različitih vrsta migracija poput: Hrvatske kao zemlje kroz koju migranti putuju u treće zemlje, Hrvatske kao zemlje iz koje Hrvati odlaze u druge zemlje te problem migranata koji se regrutiraju u europskim zemljama i odlaze boriti se u istočne zemlje zahvaćene ratom. U izlaganju se posebno osvrnuo na sigurnosni aspekt koji nose migracije.
Član Papinske komisije za pastoral migranata i selilaca bjelovarsko-križevački biskup Vjekoslav Huzjak rekao je da pitanju migracija Crkva pristupa sa stava kršćanske antropologije te u smislu ekumenskoga i međureligijskoga dijaloga. Biskup Huzjak podsjetio je da je Crkva kroz povijest uočila problem migracija i nastojala ga pratiti, tako da je papa Pavao VI. utemeljio Papinsko vijeće za pastoral migranata. O pitanju migracija govorili su i pape Ivan Pavao II. I Benedikt XVI. kao i papa Franjo koji nastoji reći da se svakoga čovjeka gleda kao Božje stvorenje, gledajući u čovjeku sliku Krista, treba pristupiti realnosti migracija.
U panel raspravi rečeno je, uz ostalo, da Hrvatska nema problema s migrantima nego s iseljavanjima vlastitoga stanovništva. Upućeno je na lošu demografsku sliku koja dovodi do potrebe za useljavanjem, a kao svojevrsni apel s okrugloga stola istaknuta je važnost ozbiljnoga shvaćanja pitanja integracije – da se ona definira i pripremi njezina provedba. Također je o pitanju integracije istaknuta važnost suradnje državnih institucija i vjerskih zajednica.

.