Zagreb-Roermond, (IKA) – Utemeljiteljica Družbe sestara karmelićanki Božanskoga Srca Isusova s. Marija Terezija od sv. Josipa, Anna-Maria Tauscher, proglašena je blaženom u subotu 13. svibnja u Roermondu u Nizozemskoj. Nakon pokretanja postupka za proglašenje blaženom i svetom godine 1953. i dovršenja toga postupka u tijeku pontifikata Ivana Pavla II., po nalogu pape Benedikta XVI. kardinal Adrianus Simonis, nadbiskup Utrechta, predvodio je svečano euharistijsko slavlje proglašenja blaženom, na kojemu su, među ostalima, sudjelovale i hrvatske karmelićanke te brojni vjernici iz republika Hrvatske i Bosne i Hercegovine.

Na misi proglašenja blaženom kardinal Simonis u propovijedi je govorio o pozivu na svetost svih kršćana i u tom je pogledu istaknuo kreposti nove blaženice: “Svetost pripada životnom pozivu svakoga od nas. Majka Marija Terezija, zahvaljujući Božjoj milosti i njezinu kršćanskom odgoju, bila je od mladosti uvjerena u to. Ali, ona se godinama borila s pitanjem u odnosu na Božju volju u konkretnom životu.

Pronalaženje njezina konkretnog životnog stava od početka je bilo povezano s trpljenjem. Bilo je to za nju mučno životno traženje. Najprije traženje istine, koju je napokon našla u katoličkoj vjeri. Ali isto tako traženje konkretnog ostvarenja svoje čežnje za redovničkim životom i radikalnim predanjem Kristu i njegovu evanđelju. Nakon mnogih unutarnji borbi i kušnja, našla je svoje životno zvanje u duhovnosti karmela”. Potaknuta biografijom sv. Terezije Avilske i ona je, poput Edith Stein, rekla: “To je istina”, istaknuo je kardinal Simonis.

Anna-Maria Tauscher rođena je 19. lipnja 1855. godine u Sandowu, blizu Frankfurta na Odri. Kći je protestantskoga pastora, a odmalena je bila upućivana u karitativno djelovanje, što joj je posebno prenijela majka. U 33. godini života, točnije 30. listopada 1888. godine, prešla je na katoličku vjeru u katedrali u Koelnu. Taj će se datum ubuduće uzimati kao spomendan nove blaženice. Godine 1891. osnovala je prvi dom za siročad u Berlinu, a to je ujedno i godina osnutka družbe karmelićanki BSI. Za života je osnovala brojne samostane i domove za nezbrinutu djecu kao i staračke domove, što je karizma karmelićanski BSI i danas. U tijeku života osnovala je brojne samostane u Europi, te u Americi i Kanadi, a u Hrvatsku svoje sestre dovodi 1917. godine. Na poziv nadbiskupa Antuna Bauera karmelićanke BSI dolaze najprije na Ksaver, a dvije godine kasnije sestre su već u Hrvatskome Leskovcu, a potom i na zagrebačkome Vrhovcu, gdje se i danas nalazi njihova provincijalna kuća. Danas u republikama Hrvatskoj i BiH postoji deset samostana karmelićanki BSI, a provincija trenutno okuplja više od stotinu sestara. Osim brige za napuštenu djecu i starce, karizma karmelićanki BSI, uz molitvu, kućne su misije i briga za siromahe kao i katehizacija mladih te rad s roditeljima.

Na hodočašće u Nizozemsku, gdje se u Sittardu nalazi kuća matica i grob nove blaženice, iz republika Hrvatske i BiH krenulo je pet autobusa u kojima je bilo šezdesetak redovnica, stotinjak vjernika laika, pedesetak mladih i četrdesetak djece iz domova koje vode karmelićanke BSI. U duhu karmelske pobožnosti i radosnog slavlja, na kojemu su sudjelovale i sestre iz svih provincija svijeta, njih oko tri stotine, sestre i ostali sudionici pohodili su grob nove blaženice te se na njemu molile, pjevale i zahvaljivale Bogu. Na misi proglašenja blaženom, među ostalima, bila je nazočna i Maria Pieters-Maas iz Heerlena koja je po zagovoru bl. Marije Terezije od sv. Josipa ozdravila od neizlječive bolesti nogu.

Hrvatska skupina hodočasnika bila je najbrojnija, kao što je najbrojnija i hrvatska provincija karmelićanki BSI.

Hrvatska proslava nove karmelske blaženice bit će u četvrtak 1. lipnja u Duhovnome centru bl. Marije Terezije od sv. Josipa na zagrebačkom Vrhovcu 29. Program počinje u 18. sati, a u njemu sudjeluju pomoćni zagrebački biskup Valentin Pozaić, o. Jure Zečević, karmelićanke BSI te djeca iz njihovih domova. Voditelj programa je don Anton Šuljić.