Istina je prava novost.

HRVATSKI ARHEOLOG DR. EMILIO MARIN IZABRAN ZA ELANA PAPINSKE AKADEMIJE ZA ARHEOLOGIJU

Zagreb, 6. 8. 1996. (IKA) - Nakon don Frane Buliaa, dr. Emilio Marin, ravnatelj najstarijega hrvatskog Arheološkog muzeja u Splitu, prvi je hrvatski arheolog izabran za elana Papinske rimske akademije za arheologiju. Akademija premda službeno utemeljena

Zagreb, 6. 8. 1996. (IKA) – Nakon don Frane Buliaa, dr. Emilio Marin, ravnatelj najstarijega hrvatskog Arheološkog muzeja u Splitu, prvi je hrvatski arheolog izabran za elana Papinske rimske akademije za arheologiju. Akademija premda službeno utemeljena prije 186 godina, potiee još od renesansne akademije Pomponija Leta. Uz studij klasiene arheologije te svih drugih podrueja arheologije i stare povijesti, od prapovijesti do renesanse, ima i zapaženu nakladnieku djelatnost, easopis “Rendiconti”.
Dr. Marin ro?en je 1951. g. u Splitu. Doktorirao je povijesne znanosti i arheologiju 1990. g. na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, vea kao ravnatelj Arheološkog muzeja u Splitu, east koju je prihvatio još 1988. U francuskom Nacionalnom centru za znanstvena istraživanja “Merlin” djeluje od 1980. kao vanjski istraživae, a kao gostujuai profesor i savjetnik na Sorbonni i Oxfordu. Na mnogim europskim znanstvenim i sveueilišnim središtima održao je niz predavanja te objavio više znanstvenih radova i knjiga kao npr. “Muzej imaginacije” te “Starokršaanska Salona”. Osnivae je i urednik easopisa “Latina et Graeca” i urednik easopisa “Vjesnik za arheologiju i historiju dalmatinsku”. Vodio je brojna iskapanja na arheološkim lokalitetima, posebice u Saloni i Naroni, te organizirao nekoliko znanstvenih skupova. Bio je glavni tajnik 13. me?unarodnog kongresa za starokršaansku arheologiju u Splitu i Poreeu. S osobitim naglaskom na epigrafieka istraživanja svojim znanstvenim radom pokriva cijelu antieku arheologiju Dalmacije, od helenistieke do klasiene i staro-kršaanske. Izborom dr. Emiljia Marina za svoga elana, Papinska rimska akademija za arheologiju, iskazala je east i hrvatskoj arheologiji te dala poticaj za sustavnije istraživanje brojnih starokršaanskih lokaliteta u Hrvatskoj.