Zagreb, 27. 4. 2001. (IKA) – U Izjavi za javnost hrvatskih biskupa okupljenih na XXII. plenarnom zasjedanju Hrvatske biskupske konferencije u Zagrebu od 24. do 26. travnja, a koju prenosi Tajništvo HBK, ističe se kako su biskupi u duhu apostolskog pisma pape Ivana Pavla II. “Ulaskom u novo tisućljeće” razmatrali “izazove novog vremena, a posebno hrvatskoga društva u sadašnjem trenutku”.
Govoreći o tome što ih u ovome trenutku čini tjeskobnima biskupi ističu napetosti koje svoj izvor imaju u ozbiljnim gospodarskim poteškoćama, pri čemu istaknuto mjesto zauzima nezaposlenost koja posebno pogađa mlade. “U sličnom su položaju mnogi drugi koji na razne načine trpe posljedice rata, kao što su branitelji, invalidi, udovice, siročad. Demografsko izumiranje naroda, iseljavanje u inozemstvo i problemi naših iseljenika pridonose težini stanja”, kažu hrvatski biskupi.
“Kao i mnoge ljude u našem društvu, i nas biskupe zabrinjavaju suprotstavljanja o domovinskom ratu, jer se događajima, osobama i okolnostima u kojima se on dogodio nerijetko pristupa bez dužnog poštovanja i istinoljubivosti. Izvor nesigurnosti kod mnogih su i nejasni ciljevi za kojima ide međunarodna zajednica na našim prostorima. Nemali razlog tjeskobe su i trajni međustranački sukobi koji prelaze okvire demokracije i otežavaju izlazak naše zemlje iz gospodarskih teškoća. Učvršćenju demokracije i općem osjećaju sigurnosti ne pridonose ni česti zahvati u Ustav.”
Biskupi se zatim osvrću na aktualne prilike u Bosni i Hercegovini gdje su “nedavni nedemokratski postupci međunarodnih političkih organizacija izazvali nesigurnost i strah među pripadnicima hrvatskog naroda”. Biskupi, stoga, dijele tjeskobu sa svima pogođenima te izražavaju potporu bosanskohercegovačkim biskupima u radu na uspostavi pravih odnosa među ljudima.
Biskupi potom ističu pozitivna ostvarenja i razloge za nadu među kojima je osobito činjenica da u novi milenij ulazimo u slobodnoj i samostalnoj hrvatskoj državi u koju mnogi nesebično ulažu vlastiti život i sposobnosti. “Mislimo tu na mnoge očeve i majke, koji u nepovoljnim ekonomskim prilikama, prihvaćaju i odgajaju djecu koju im Bog dariva; na mlade, koji uspijevaju odoljeti raznim pogubnim iskušenjima našeg vremena; na učitelje i odgojitelje koji se – iako za to nisu adekvatno nagrađeni – samozatajno trude prenijeti na mlade naraštaje ne samo znanje nego i autentične ljudske i kršćanske vrijednosti; na umirovljenike koji strpljivo podnose nedaće malih mirovina i svoje fizičke nemoći; na gospodarstvenike koji u teškim okolnostima otvaraju nova radna mjesta i pravedno nagrađujući radnike omogućuju njima i njihovim obiteljima život dostojan čovjeka; na sve ljude u našemu društvu koji savjesno i pošteno izvršavaju svoje dužnosti.” Stoga biskupi pozivaju medije da upravo takvim “buditeljima nade” posvete više pozornosti.
Hrvatski se biskupi posebno spominju onih učinaka koje su kao nadu pobudila slavlja Svete godine koja je bila milosna prilika svim vjernicima da konkretnim djelima potvrde svoju vjeru. Jedan od tih razloga je i činjenica da je prva godina novoga milenija posvećena dijalogu, što biskupi vide kao otvaranje puta na kojem se mogu prevladati poteškoće.
Osvrćući se zatim na predstojeće izbore za lokalnu samoupravu biskupi pozivaju da se “briga za opće dobro povjeri ljudima koji iskazuju spremnost za njega se nesebično založiti.” Oni pozivaju vjernike da pristupe izborima te se u savjesti opredijele za one kojima daju svoj glas. U tom smislu pozivaju vjernike da u Marijinu mjesecu svibnju “intenzivnije mole za mir i napredak naše Domovine, te za rješenje problema u Bosni i Hercegovini”. (i04685tš)