Vatikan, (IKA) – Svečanom misom u kripti gdje se nalazi grob sv. Petra hrvatski biskupi započeli su 3. srpnja pohod ad limina Apostolorum. Misu je predvodio predsjednik Hrvatske biskupske konferencije zagrebački nadbiskup kardinal Josip Bozanić zajedno sa svim hrvatskim biskupima osim varaždinskog biskupa Marka Culeja koji je zbog bolesti bio spriječen sudjelovati u ovom pohodu. U njegovo ime u pohodu sudjeluje generalni vikar Varaždinske biskupije mons. Ivan Godina. Kardinal Bozanić u propovijedi je istaknuo kako se svi biskupi u Rimu osjećaju kao u svojoj kući. Dodao je kako su biskupi došli u Rim u prvom redu da mole za Crkvu, narod Božji koji im je povjeren kao i za sebe kako bi što bolje izvršili povjereno im poslanje. Predsjednik HBK je istaknuo i kako je ovaj pohod ujedno znak zajedništva sa Svetim Ocem ali i znak zajedništva biskupa međusobno.
Posjet ad limina Apostolorum nije neka formalna stvar, već znak zajedništva s Petrom naših dana, zajedništva biskupa, ali i zajedništva crkvene zajednice, rekao je kardinal Josip Bozanić u tijeku koncelebriranog misnoga slavlja. Kardinal Bozanić je primijetio da je Crkva otajstvo zajedništva. Izazova za Katoličku crkvu u Hrvatskoj ima i danas, ali nisu tako teški. Bilo je naime i gorčih trenutaka. Predsjednik HBK se osvrnuo i na zasluge hrvatskih biskupa iz prošlosti, koji su redovito izvješćivali Pape o stanju u svojim biskupijama i u teškim vremenima.
Nakon mise hrvatski su biskupi pohodili i pomolili se na grobu blagopokojnog pape Ivana Pavla II. Neposredno prije toga kardinal Bozanić je podsjetio kako je upravo papa Ivan Pavao II. imenovao sve sadašnje hrvatske biskupe te istaknuo kako biskupi žele moliti za njega i da ona ljubav koju je gajio prema Hrvatskoj i hrvatskom narodu ojača iz nebeske domovine.
Prvi biskup kojega je 3. srpnja primio papa Benedikt XVI. bio je zadarski nadbiskup Ivan Prenđa, zatim riječki nadbiskup Ivan Devičić i porečko-pulski Ivan Milovan, a hvarsko-viški biskup Slobodan Štambuk je tom prilikom u krugu hrvatskih biskupa proslavio svoju 40. obljetnicu misništva. Papa prima naime svakog biskupa zasebno kako bi izravno čuo problematiku s kojom se suočava dotična biskupija.
Na pitanje koje su glavne teme koje će iznijeti Papi, kardinal Bozanić je primijetio u razgovoru s novinarima da svaki biskup iznose problematiku vlastite biskupije te će se to moći reći tek na kraju. Što se tiče njegove zagrebačke nadbiskupije primijetio je kako je to brojčano najveća hrvatska biskupija, koja broji oko milijun i 600.000 stanovnika, a to znači više od trećine hrvatskog pučanstva. Od toga milijun i 400.000 čine katolici. To je ujedno i nadbiskupija glavnog grada te zagrebački nadbiskup ima automatski i veze s predstavnicima vlade i diplomatskim predstavništvima, a i s predstavništvima drugih Crkava u Europi i naravno preko Nuncijature sa Svetom Stolicom. Zagrebačka nadbiskupija sprema i Sinodu, a pokrenuta je u okviru biskupske konferencije i inicijativa za osnivanje Katoličkog sveučilišta, istaknuo je zagrebački nadbiskup. Na pitanje našeg dopisnika koje je obilježje ovog trećeg službenog posjeta hrvatskih biskupa Papi, kardinal Bozanić je primijetio kako je svaki posjet imao svoje obilježje. Prvi 1992. zbio se tijekom rata, kada su biskupi papi iznijeli dramatično stanje u zemlji i iz Rima upoznali druge Crkve i ustanove u Europi i u svijetu s teškim stanjem. God. 1999. posjet se odvijao nakon drugog Papinog posjeta Hrvatskoj i proglašenja blaženim Alojzija Stepinca. Taj pohod je bio više usmjeren prema tranziciji nakon rata, a ovaj treći se odvija u novom vremenu, kada je Hrvatska na poseban način usmjerena europskom zajedništvu, vremenu mira, ali i novih izazova za Crkvu i za društvo. Posjeti su se odvijali svakih sedam godina i svaki je bio specifičan za svoje vrijeme, rekao je kardinal Bozanić.
Hrvatski biskupi borave u pohodu ad limina Apostolorum u Rimu od 3. do 10. srpnja. Biskupski pohod ad limina Apostolorum (pohod Apostolskim pragovima) službeni je pohod i molitva na grobovima apostolskih prvaka sv. Petra i Pavla u Rimu. Papa Siksto V. takve je pohode zakonski propisao kao obvezatne 1585. godine, a od 1911. propisano je da se ti pohodi trebaju izvršiti svake pete godine. Novi crkveni Zakonik kanonskoga prava iz 1983. propisuje te pohode u Kanonima 399 i 400. Na početku je glavni cilj pohoda ad limina Apostolorum bilo hodočašće na grobove svetih apostolskih prvaka, a s vremenom je to postala prilika za informiranje Svetog Oca i središnjih crkvenih ustanova o stanju u pojedinim mjesnim Crkvama (biskupijama) te za dobivanje potrebnih smjernica za budućnost.