Bizovac, 26. 4. 1995. (IKA) – U sklopu pastoralnog skupa sveđenika i pastoralnih djelatnika iz Europe o hrvatskoj mladeži u dijaspori, koji se održava od 25. do 27. travnja u Bizova~kim toplicama 25. travnja održana su ~etiri predavanja.
U prvom predavanju o stanju stranaca u Njema~koj prelat Heinz Joachim Justus, nacionalni direktor za strance pri Njema~koj biskupskoj konferenciji u Bonnu, posebno se osvrnuo na položaj hrvatskih izbjeglica u toj zemlji, te pojasnio zauzimanje Crkve za njihov ostanak. On se takošer založio za snažniju suradnju nacionalnih misija u SRNJ i mjesnih njema~kih župa.
Drugo predavanje održao je dominikanac p. Diethard Zils, savjetnik generalnog ministra Dominikanskog reda. Kao veliki prijatelj hrvatskog naroda, ~ak govori i piče hrvatski, u svom predavanju o temi “Socioločki okviri mladih u Njema~koj” iznio je nekoliko zna~ajki koje pogašaju svijet mladih kako Njemaca tako i Hrvata. O stupnju mladena~kog povjerenja prema Crkvi, Bogu, roditeljima, politi~arima, p. Zils je iznio neka svoja istraživanja uz zaklju~ak da Crkva treba ponuditi mladima neke suvremene oblike pastorala, kako ne bi izgubila svoj podmladak.
O identitetu mladih Hrvata u Njema~koj a u sklopu teme “Psihologija i pravna situacija mladih Hrvata u Njema~koj” govorio je Stjepan Herceg, referent socijalne službe za migracije pri Njema~kom Caritasu u Freiburgu i ujedno referent hrvatskih socijalnih radnika u SRNJ, isti~uđi njihov osjeđaj stranosti, nepripadanja, generacijski sukob s roditeljima i njihove domovinske navike. U zaklju~ku Herceg je preporu~io snažnije uklju~ivanje mladih u kulturne krugove njema~kog dručtva, ali uz stanovito zadržavanje u “oazama” domovine i crkvenog zajedničtva.
Posljednje predavanja, prvoga radnoga dana imao je fra Josip ćimiđ, voditelj Hrvatske katoli~ke misije u Esslingenu, koji je govorio o temi “ćto mladi o~ekuju od Hrvatske katoli~ke misije?” Iznio je zanimljive rezultate svoje ankete provedene u Berlinu i Esslingenu. Po njegovu mičljenju ono čto misije mogu ponuditi mladima jesu susreti mladih krčđana, odrešeno prilagošavanje njihovim nazorima, ponačanjima i potrebama, otvorenost u susretu i nove na~ine komunikacije.
Nakon svakog predavanja bilo je dovoljno vremena za raspravu, tako da su mnogi sudionici iznijeli svoja mičljenja, opaske i kritike.