Temu predavanja motivirale su brojne činjenice koje ukazuju na krizu u Europskoj uniji; od neslaganja oko migrantske, vanjske i obrambene politike do pojave novoga ”hladnog rata”, starenja Europe te predstojeće ekonomske krize. Pojam identiteta usko je vezan uz navedene probleme jer osim što je određen voljom življenja zajedno (nacija), također je određen i osjećajem poistovjećivanja (što je narod) te se postavlja pitanje može li postojati jedan identitet ili će on uvijek biti pluralan. Šimac je uputio nazočne na povijest naziva i korjena Europe koja se sve do 15. stoljeća nazivala kršćanskim svijetom ili Svetim Rimskim Carstvom, a prvo ujedinjenje pod nazivom Europe javlja se iz potrebe obrane kršćanskog (europskog) svijeta pred Osmanlijama i islamom. Danas su države Europske unije ujedinjene pod krilaticom Ujedinjeni u različitosti, što sa sobom nosi pozitivne strane kao podjelu vlasti, unutarnju i vanjsku solidarnost, ali i negativne poput pitanja o tome koje države pripadaju Europi, mogu li se pravni zakoni temeljiti na ideologiji o ljudskim pravima te kao najizraženija negativnost – pojava mržnje prema vlastitom nacionalnom identitetu. Takav stav prisutan je i u Hrvatskoj unatoč preobilnom povijesnom bogatstvu kulturne pluralnosti (3 jezika, 4 pisma, 5 vjerskih iskustava) i otporu svim vrstama totalitarizmima te je potrebno ponovno, kritičko preispitivanje prošlosti. Među negativnim stranama ujedinjenja u različitosti izdvajaju se i relativiziranje dobra i zla, pojava sve snažnije individualizacije i gubitka tolerancije nasuprot sve većeg zahtjeva za sigurnosti te izgubljenost u relativizmu i nihilizmu, što su pokazale Europske studije vrjednota i Eurobarometar (statistička institucija EU). Šimac je zaključio da se cijela Europa treba okrenuti prema njezinim izvornim kršćanskim vrjednotama kako bi se uspješno suočila s nadolazećim izazovima i krizama te posebno istaknuo važnost da građani prepoznaju nužnost aktivnoga odnosa prema EU, za što su najbliža prilika upravo izbori za narodne zastupnike u Europskom parlamentu.

Predavanje je započelo uvodnom molitvom sv. Ivanu Pavlu II., a uvodni pozdrav i predstavljanje gosta predavača iznijeli su voditelj Instituta Vladimir Dugalić i predsjednica Udruge katoličkih intelektualaca Ružica Pšihistal. Na predavanje se nastavila tribina o problemima i krizama EU među kojima se istaknuo problem integracije migranata u EU te pitanje mogućnosti uspostave univerzalnih vrijednosti na kojima se EU može utemeljiti.