Hrvatski i mađarski biskupi za Europu na ravnopravnim temeljima

Zagreb, (IKA) – Izgradnju Europe treba početi od temelja, a ne od krova, a to je tisućljetno kršćanstvo Hrvata i Mađara, a i Katolička crkva u Mađarskoj i Hrvatskoj te Vlade tih dviju zemalja trebaju izgrađivati Europu na ravnopravnim temeljima s ostalim narodima, izjavio je nakon redovitoga godišnjeg susreta izaslanstava Mađarske i Hrvatske biskupske konferencije na konferenciji za novinare 9. rujna u Tajništvu HBK nadbiskup Egera i predsjednik MBK Istvan Seregely. Teme ovogodišnjeg susreta bile su odnos Crkve prema procesu europskih integracija te odgoj i obrazovanje svećeničkih kandidata, a razgovaralo se i o pastoralnoj brizi za katolike Mađare u Hrvatskoj i katolike Hrvate u Mađarskoj. Nadbiskup Seregely istaknuo je da budućnost kršćanstva ne ovisi samo o hijerarhiji nego i o vjernicima te je izrazio nadu da će se biskupske konferencije novih članica Europske unije još više povezivati.
Na upit koliko Crkva i na koji način može pomoći u procesu europskih integracija, predsjednik Hrvatske biskupske konferencije zagrebački nadbiskup kardinal Josip Bozanić rekao je da je HBK i Katolička crkva u Hrvatskoj otvorena za suradnju što se tiče tih procesa, te je izrazio nadu da je taj doprinos i vidljiv. Pojasnio je pri tome da HBK surađuje s drugim biskupskim konferencijama te preko njih uspostavlja kontakte i s vladama europskim zemalja. Upitan pak za komentar koji se može čuti da Crkva želi utjecati na odluke Vlade i parlamenta, kardinal je odgovorio da obilazeći župe u nadbiskupiji kako u gradovima tako i u selima, ali i po čitavoj Hrvatskoj ne osjeća kritike od ljudi glede toga, a on smatra da je to prava javnost, te da sada nema nikakvih inicijativa sa strane Katoličke crkve više nego što je to bilo za vrijeme prethodnih Vlada.
Nadbiskup Ostrogona-Budimpešte kardinal Peter Erdö, predstavio je katoličke škole u Mađarskoj, kojih danas ima više od 300, a u vrijeme komunizma bilo ih je svega 8 te katoličko sveučilište koje je osnovala Mađarska biskupska konferencija 1992. godine, a financira ga mađarska Vlada. Na tome sveučilištu koje ima pet fakulteta studira 8.000 studenata. Mađarska su iskustva s vlastitim školama, fakultetima i sveučilištem pozitivna, a ukoliko bi došlo do osnivanja katoličkoga sveučilišta u Hrvatskoj rado bi potaknuli suradnju i pomogli. Što se tiče osnivanja katoličkog sveučilišta u Hrvatskoj, kardinal Bozanić rekao je da se o tome razgovaralo na prošlome zasjedanju HBK, a bit će riječi i na idućem zasjedanju u Zadru u listopadu pa ukoliko prijedlog prođe ići će se i korak dalje odmah nakon zasjedanja.
Govoreći o svećeničkim zvanjima, nadbiskup Seregely rekao je da je Hrvatska u boljoj situaciji od Mađarske jer kod njih roditelji ne dopuštaju djeci da idu za svećenike, a oni su pak odlučili da će primati samo one koji imaju pravo svećeničko zvanje tako da pomoć u pastorizaciji rješavaju vjeroučiteljima.
Osvrnuvši se na pastoralnu brigu za katolike Mađare u Hrvatskoj i katolike Hrvate u Mađarskoj, đakovački i srijemski biskup Marin Srakić ukazao je da je najveći problem glede pastoralne brige za katolike Mađare kod nas što nema dovoljno svećenika koji bi mogli predvoditi misu na mađarskom jeziku. Spomenuo je pri tome da, prema popisu stanovništva u Hrvatskoj živi 16.595 Mađara, a najveći broj katolika Mađara ih živi na području Đakovačke i Srijemske biskupije. O njima skrbi biskupski vikar za Mađare mons. Gejza Varga, nekoliko svećenika govori mađarski, a nekolicina, premda ne govori mađarski, u stanju je voditi misu na tom jeziku.