Rim, 9. 9. 1999. (IKA) – U dvorani rimske bolnice “Duha Svetoga” 6. rujna započeo je znanstveni skup o hrvatskome liječniku Đuri Bagliviu (1668.-1707.), koji je u toj bolnici najprije radio kao liječnik, a kasnije i kao ravnatelj, te ona danas nosi njegovo ime. Naslov skupa je “Počeci biološkog liječenja: Đuro Baglivi između dvije obale Jadrana”, a otvorio ga je hrvatski veleposlanik pri Svetoj Stolici prof. dr. Marijan Šunjić. On je istaknuo kako će proučavanje toga svjetskog znanstvenika pridonijeti produbljivanju hrvatsko-talijanskog prijateljstva i povezati hrvatske znanstvenike s europskima, s kojima su stoljećima surađivali u istraživanjima na raznim područjima. “Baglivieva su istraživanja pridonijela razvoju europske medicine”, istaknuo je rektor Sveučilišta iz Leccea Angelo Rizzo, gdje je godine 1996. održan prvi simpozij o Bagliviju, poborniku povezivanja antičkog s modernim. Prof. Vincenzo Cappelletti, koji je govorio o Baglivijeovom kritičkom provođenju Galijeve metode u biomedicini, istaknuo je kako se Baglivi, koji je živio i djelovao u stoljeću europskih velikana, uspio potvrditi svojom humanističkom naobrazbom ne samo na području medicine, već i u pjesništvu, numizmatici, kronologiji, mineralogiji i ostalim znanstvenim područjima. U Lecceu je prof. Federico Trocchi nedavno objavio pisma Đure Baglivia s mnogim europskim znanstvenicima. Pisma su pronađena u Švedskoj.
Znanstveni skup o poznatom liječniku dubrovačkog podrijetla Đuri Bagliviu, koji je između ostalog bio i osobni liječnik papa Inocenta XII. i Klementa XI., nastavljen je u srijedu 8. rujna u dvorani Međunarodnog središta hrvatskih sveučilišta u Dubrovniku. Uz brojne ugledne znanstvenike i predavače iz Hrvatske, Italije i ostalih europskih zemalja, na skupu sudjeluje i dubrovački biskup Želimir Puljić, veleposlanik RH pri Svetoj Stolici Marijan Šunjić te predsjednik Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti Ivo Padovan, koji je nazočne pozdravio na početku dubrovačkoga rada. Pozdravima su se priključili rektor Znanstvenog sveučilišta iz Leccea u Italiji Angelo Rizzo, uime Medicinskog fakulteta u Zagrebu Niko Zurak, uime dubrovačkoga gradskog poglavarstva Maja Nodari, dubrovački biskup Želimir Puljić, predsjednik Hrvatskoga povijesnog Instituta u Rimu Stjepan Krasić te počasni predsjednik Hrvatsko-talijanske udruge Mario Caristo.
U prvom dijelu zasjedanja pod zajedničkim naslovom “Porijeklo i obrazovanje liječnika” predavanje “Odnosi između Dubrovnika i Italije u Baglivijevo doba” održao je Stjepan Krasić. Uslijedila su predavanja Brune Pellegrinija sa sveučilišta u Lecceu “Grad i crkva Lecce u Baglivijevo doba” te Stjepana Ćosića “Dubrovnik u Baglivijevo doba”. Nakon stanke uslijedilo je predavanje “Baglivi i kritička primjena Galilejeve metode na biomedicinu” Vincenza Cappellettija te “Uloga Leccea i Baglivija u sklopu rimskih medicinskih akademija” Luciana R. Angelettija. Popodnevni dio rada skupa imao je za zajedničku temu “Baglivijevi znanstveni prinosi”. Predavanja su održali Mirko D. Grmek sa sveučilišta “Sorbona” u Parizu te Niko Zurak sa zagrebačkog sveučilišta.
Skup koji završava 9. rujna priredila je Hrvatsko-talijanska udruga zajedno s Hrvatskim povijesnim institutom iz Rima, Rimskim sveučilištem “La Sapienza” i Sveučilištem iz Leccea.