Istina je prava novost.

HRVATSKI KAJKAVSKI KOLENDAR ZA 1997. S OBILJEM PRILOGA IZ POVIJESTI I SADAŠNJOSTI CRKVE U ME?IMURJU, ZAGORJU I PODRAVINI

Eakovec, 2. 1. 1997. (IKA) - Ogranak Matice hrvatske iz Eakovca objavio je "Hrvatski kajkavski kolendar 1997." Uz obilje štiva iz povijesti i sadašnjosti Me?imurja, te djeejih priloga, kalendar donosi i prinose za povijest hrvatske kajkavštine i hrvatsk

Eakovec, 2. 1. 1997. (IKA) – Ogranak Matice hrvatske iz Eakovca objavio je “Hrvatski kajkavski kolendar 1997.” Uz obilje štiva iz povijesti i sadašnjosti Me?imurja, te djeejih priloga, kalendar donosi i prinose za povijest hrvatske kajkavštine i hrvatskih kajkavskih krajeva, kao i podsjetnik na znaeajnije obljetnice. Župnik iz Ždala Antun Gorek osvrnuo sa ne stogodišnjicu župe Presvetog Trojstva u tome mjestu, a prof. Miroslav Vuk-Croata pisao je o franjevcu iz Eakovca o. Alojziju Posavcu prigodom 205. obljetnice njegova ro?enja. U povodu 100. obljetnice sveaeništva i 50. obljetnice smrti dr. Jurja Loneariaa, mons. Matija Stepinac je u svojemu elanku istaknuo pokojnikovu ulogu kao duhovnog pastira, odgojitelja i graditelja, a prof. Dragutin Toma osvrnuo se na zagrebaeke biskupe i nadbiskupe u povodu objavljivanja knjige “Zagrebaeki biskupi i nadbiskupi” u izdanju “Školske knjige”. Isti je autor prikazao i glazbeno djelo franjevca o. Miroslava Gr?ana. Franjevac dr. Ivan Damiš osvrnuo se u povodu nadolazeae 100. obljetnice, franjevaeke provincije Sv. Airila i Metoda, na islužene i pokojne franjevce te provincije koji su rodom iz Me?imurja. Dr. Damiš je u uvodu podsjetio na utemeljenje Provincije, te u kratkim crtama prikazao životopis 32 franjevca, služeai se provincijskim šematizmima i kronikama. Posebna su poglavlja u kalendaru posveaena uglednome katoliekom povjesniearu i profesoru na Katoliekome bogoslovnom fakultetu u Zagrebu dr. Jurju Kolariau, te franjevcu zlatomisniku o. Svetislavu Krnjaku. O. Ljudevit Josip Je?ud iz Hrvatske katolieke misije u Hannoveru prikazao je život i djelovanje Crkve me?u hrvatskim iseljenicima, posebno u toj misiji, a sveaenik Franjo Balog iz Kotoribe na “Književnim stranicama” objavio je zapis “Grob u rijeci Muri”.