oz šume na sigurnija podrueja jer nose traume od poeetka rata. Naši i dalje ostaju.”
Vatikan, 7. 11. 1996. (IKA) – “Želim istaknuti žaljenje zbog svih ovih doga?aja. Govoriti o perspektivama baš u ovo vrijeme rata, nije nimalo lako. Sve nas, naime, zabrinjavaju einjenice da su sukobljene strane u susjednoj Ruandi, plemena Tutsi i Hutu, više od 90% katolici”, napomenuo je fra Stojan Damjanovia, elan franjevaeke Provincije Presvetog Otkupitelja i misionar u istoenim kriznim podruejima Zaira, u razgovoru za hrvatski program Radio Vatikana, koji je emitiran 6. i 7. studenoga. Na kriznom podrueju u biskupiji Bukavu, koja graniei s Ruandom, djeluju u misijama uz trojicu hrvatskih misionara i Školske sestre franjevke Provincije Krista Kralja iz Splita. “Osim navještanja Evan?elja i redovitoga pastoralnog rada, kao misionari i misionarke vrlo mnogo radimo i na materijalnom planu. Tako smo do sada podigli nekoliko crkava, škola, dispanzera, rodilišta, gospodarskih objekata te kuaa za odgoj domaaih kandidata za franjevaštvo. Radeai na odgojnom planu u našim odgojnim zavodima do sada imamo 5 domaaih sveaenika franjevaca, a do sljedeae godine, nadamo se da aemo imati redovito re?enje svake godine”, rekao je fra Stojan, koji je posljednja dva mjeseca izbivao iz Zaira. Tako?er je izvjestio da provincijsko središte u Lumbaši nije u kriznom podrueju, te da je od njega udaljeno 2.000 km. Govoreai o zaposjednutom dijelu istiee: “Na tom podrueju djelujemo u tri centra: Nyatende, Bukavu i Luhvina. Centri Nyatende i Bukavu udaljeni su jedno od drugoga samo 10 km, i pali su pod kontrolnu snagu plemena Tutsi. S. Blaženka Barun, s. Erika, S. Ivana Džimbeg i župnik fra Ante Vukušia zbog sigurnosti su se smjestili u kuau odgoja u Nyatende, gdje je gvardijan fra Ilija Barišia. Koliko nam je poznato, oni su u potpunom okruženju. U njihovoj župi ukradeni su svi misijski automobili, a sasvim je vjerojatno da su opljaekani svi gospodarski objekti”. Sestre koje su djelovale u gradu Bukavu zajedno sa svim ostalim misionarima i misionarkama smjestile su se u koledž otaca barnabita u jednoj župi pored Bukavua. “Naše sestre koje sa mnom djeluju u Luhwini: s. Romana Bakovia, s. Mirabilis Višia i s. Mirjana Penia, za sada se još nisu povlaeile, ali osjeaa se panika. Naime, sveaenici, easne sestre i misionarke franjevke Poljakinje, svi izbjeglice iz Ruande, koje smo bili smjestili u našoj župi nakon masakra u Ruandi, bježe pješice kroz šume na sigurnija podrueja jer nose traume od poeetka rata. Naši dakle i dalje ostaju. Nadajmo se i molimo da ae izdržati ova teška iskušenja i svjedoeiti Evan?elje i u ovakvim prilikama”, istiee fra Stojan.
Hrvatski misionari stigli su u Zair, u biskupiju Bukavu, g. 1972. U tijeku 24 godine, u hrvatskim misijama u Zairu, djelovalo je osam franjevaekih misionara Provincije Presvetog Otkupitelja i jedan franjevac Provincije Sv. Jeronima iz Zadra. Trenutno su u toj biskupiji ostala samo trojica misionara: fra Ante Vukušia, fra Ilija Barišia i fra Stojan Damjanovia. Na drugom kraju Zaira, u pokrajini Šaba, u biskupijama Kamina i Kolvezi, djeluje trenutno pet franjevaca elanova Hercegovaeke provincije iz Mostara: fra Jozo Vasilj, fra Ante Kutleša, fra Filip Sueia, fra Stojan Zrno i fra Pero Aujia. Na tom je podrueju za sada mirno.