Budi dio naše mreže
Izbornik

Hrvatski sudionici u velikom zajedničkom slavlju vjere u Mariazellu

Mariazell (IKA )

Među simbolima koji nadilaze jezične granice na liturgijskom prostoru u Mariazellu je i kopija Višeslavove krstionice

Mariazell, (IKA) – Hodočašće naroda kao vrhunac Srednjoeuropskoga katoličkog dana 22. svibnja u Mariazellu izrazit će kulturalno, duhovno i vjersko bogatstvo naroda Srednje Europe. Simboli koji nadilaze jezične granice u hodočasničkoj će misi u zračnoj luci Mariazell – Sv. Sebastian učiniti vidljivim da je kršćanstvo označilo sve europske zemlje. Kopija Višeslavove krstionice iz Stolne crkve u Ninu s početka IX. stoljeća podsjeća da su svi povezani krštenjem, Tassilov kalež iz opatije u Kremmsmuensteru iz 780. godine simbol je slavlja euharistije, tu je i križ Austrijskoga katoličkog dana na kojemu je 1983. sudjelovao Ivan Pavao II., s bečkog Heldenplatza, kao i osam novih zvona koja simboliziraju sudionice SEKD-a, a koja će nakon Hodočašća naroda označavati tu povezanost u obnovljenom hodočasničkom svetištu na Kupresu.

U 8 sati započinje pretprogram euharistijskog slavlja u kojemu će se na svojim jezicima predstaviti osam zemalja sudionica. Svaka će zemlja navesti svoju molitvenu nakanu, dati osobno svjedočanstvo, zapaliti zavjetnu svijeću u podnožju Gospina kipa i na kraju otpjevati pjesmu na svom jeziku. Euharistijsko slavlje koje započinje u 11 sati u znaku je Marijinih riječi “Što god vam rekne, učinite!”.

Iz Hrvatske u pripremi za slavlje u molitvi krunice sudjeluje Mirjana Anđić iz Zagreba, zavjetnu svijeću nose prof. Davor Prpić, supruga Đurđica, sin Ivan i kćer Karmela – obitelj iz Senja. Svjedočanstvo daje Josip Lovreković iz Mošćenice. Na hrvatskom jeziku na misnom slavlju čita hodočasnica iz Bosne i Hercegovine Željka Marković, učenica iz župe Gromljak kod Kiseljaka u Vrhbosanskoj nadbiskupiji, a molitvu vjernika na hrvatskom jeziku Đurđa Lovreković. U prinosu darova sudjeluju Laura Zoranić i Stijepo Ruščić iz Dubrovnika, za animiranje hrvatskih vjernika u pretprogramu zaduženi su mr. Ivan Ćurić iz Đakova i đakon Karlo Šimek iz Varaždinske biskupije, koji studira u Innsbrucku.

U predslavlju će se pjevati “Čuj nas majko”, a zatim zapaliti zavjetne svijeće i izgovoriti nakane, za Crkvu u Hrvatskoj: budi uz nju u njezinim nastojanjima da ostane mjesto nade i jamstvo evanđeoskih vrijednosti: pomirenja, solidarnosti i zajedništva. Neka po Marijinu primjeru, osobito u naše obitelji i među mlade, nosi poruku spasenja o tvojoj ljubavi kao odgovor na očekivanja i strahove našega vremena. Molit će se litanije hrvatskih svetaca i blaženika, Kvirina Sisačkog, svetih istarskih, solinskih i srijemskih mučenika, Nikole Tavelića, Marka Križevčanina, Alojzija Stepinca, Jeronima, Augustina Kažotića, Leopolda Mandića, Ozane i Gracija Kotorskih, Marije od Propetoga Isusa, Ivana Merza, a opširni Stepinčev životopis moći će se na video zidu pratiti na hrvatskome i njemačkom jeziku. Nakon krunice, gdje su molitve i na hrvatskom jeziku u žalosnim otajstvima, pjevat će se pjesma “Ljiljane bijeli”.

Središnji element Hrvatske zavjetne svijeće je reljef Bogorodice s Djetetom, aplikacija izvornika iz 11. st. iz Zadra, s kojom su na plavim poljima povezane katedrale iz Zagreba, Splita i Rijeke. Time su prikazane hrvatske nadbiskupije, naime Zadar je nazočan kroz Marijin lik i prikaz starohrvatske crkve Sv. Križa u Ninu. Hrvatska marijanska pobožnost nezamisliva je bez marijanskih svetišta, koja su objedinjena u prikazu svetišta Majke Božje Bistričke. Na gornjem i donjem dijelu svijeća je ukrašena starohrvatskim pleterom.

Glavna tema prvog dara iz Hrvatske – ikone Blažene Djevice Marije – je ekumenizam. Crkva u Hrvatskoj želi iskazati svoju želju i zahvalnost za mogućnosti ekumenskog dijaloga, osobito s pravoslavnima, a Hrvati katolici vjeruju da se ta povezanost osobito očituje u štovanju Majke Božje i marijanskoj pobožnosti. Lik Marije na ikoni je iz svetišta na Trsatu, a prema izvorniku iz 1325. godine izradio ga je umjetnik Boris Grković iz Zagreba. Druga tema u prinosu darova je obitelj, a predstavljena je dokumentom Hrvatske biskupske konferencije “Direktorij za obiteljski pastoral Crkve u Hrvatskoj”, u kožnoj kutiji zajedno s motivom iz 4. stoljeća s arheološkog nalazišta nedaleko Đakova, natpisom “Vivatis felicis in Deo” i prikazom ranokršćanske obitelji. Krsna haljinica i prikaz bračnih prstena zajedno svjedoče obiteljski život u kršćanskoj vjeri.

Evanđelje o svadbi u Kani iz kojeg su uzete Marijine riječi “Učinite što vam kaže!” pjevat će se na njemačkome i staroslavenskom jeziku. Milodari s mise namijenjeni su pothvatima za pomoć obrazovanju kateheta u Kongu i izgradnji srednje škole koju u Albaniji vode franjevci. Očenaš će se moliti na latinskom jeziku, a pričest će uz pomoć mladeži dijeliti 400 duhovnika. U glazbenom dijelu sudjeluju brojni zborovi, a središnjim, sastavljenim od oko 200 pjevača iz Štajerske i Hrvatske i orkestrom ravna katedralni zborovođa iz Graza Josef Doeller. Na kraju misnog slavlja vjernicima će se udijeliti “Poruka iz Mariazella” koju su sastavile biskupske konferencije zemalja sudionica kao zadaću ostvarivanja onoga što se u štajerskom svetištu slavilo. Po završetku mise Gospin će kip biti pronesen kroz vjerničko mnoštvo.