HRVATSKO HODOČAŠĆE DJEVICI SIROMAHA U BANNEUXU

Lieg, 17. 9. 2001. (IKA) – Već tradicionalno hrvatsko hodočašće Djevici Siromaha u Banneuxu nedaleko od Liega u kojem su sudjelovali hrvatski vjernici iz Belgije, Nizozemske, Luksemburga i Njemačke održano je u nedjelju 16. rujna. Hodočašće je priredila Hrvatska katolička misija u Liegu. Svečano euharistijsko slavlje u crkvi Djevice Siromaha predvodio je delegat za hrvatsku inozemnu pastvu u Njemačkoj fra Josip Klarić zajedno s domaćinom voditeljem hrvatske misije u Liegu isusovcem Dragom Roginom, urednikom “Žive zajednice” fra Antom Batinićem, te još četvoricom svećenika i jednim đakonom koji su predvodili vjernike na hodočašću. Slavlje, u kojem je sudjelovalo oko tisuću vjernika, započelo je ophodom iz sakristije do glavnog oltara. Nakon pozdravnih riječi o. Drage, fra Josip Klarić je u uvodnoj riječi podsjetio ne nedavnu tragediju koja se dogodila u SAD-u, pozvavši sve da na misnom slavlju posebno mole za sve poginule u Domovinskom ratu kao i za nevine žrtve stradale nedavno u SAD-u. U propovijedi je fra Josip rekao kako se kao ljudi, vjernici i kao narod često pitamo tko smo i kamo idemo. “Upravo mi koji smo u inozemstvu daleko od doma, koji smo potražili kruh izvan svoje domovine često se pitamo odakle smo. Mi koji smo se susreli prije trideset – četrdeset godina s tuđim jezikom i mentalitetom pitali smo se odakle smo, čiji smo, kamo idemo. Svatko od nas može odgovoriti sigurno na ta pitanja. Znamo mi odakle smo. Znamo i tko smo, znamo mi i svoj put u budućnosti. To znamo i kao ljudi i kao vjernici i kao Hrvati. Nije li nam stvarno i danas tako da se moramo pitati tko smo? Dođemo u domovinu i tamo nas ne razumiju i tamo nas pitaju, odakle ste došli, gdje ste dosad bili, koja vam je budućnost. Pita nas i domaća Crkva, a što ćete nam vi u inozemstvu, trebaju li vam još uvijek svećenici iz domovine. Ta nas pitanja sve više zaokupljaju i na njih nam je još uvijek teško dati zadovoljavajući odgovor”, rekao je među ostalim propovjednik.
Svetište Djevice Siromaha nastalo je nakon više ukazanja Blažene Djevice Marije siromašnoj djevojci Marietti Beco na prostoru današnjeg svetišta 1933. Jednu od kapelicu, onu Sv. Mihaela dao je sagraditi 1960. njemački savezni kancelar Konrad Adenauer u kojoj je trajno izloženo Presveto s nakanom trajnog klanjanja kao zadovoljštinu za grijehe koje su Nijemci činili u Drugom svjetskom ratu. Marijino svetište u Banneuxu uz Lurd i Fatimu jedno je od najvećih u tom dijelu svijeta. (i09361hr/ap/kj)