HRVATSKO ISELJENIŠTVO DANAS Fra Anto Batinić u "Domu i svijetu"
Zagreb (IKA )
Zagreb, 29. 12. 1997. (IKA) - Hrvatske katoličke misije postoje u različitim dijelovima svijeta - od Australije do Latinske Amerike, od Kanade do Južne Afrike, a najviše ih je - 86 - u Njemačkoj. Rad hrvatskih katoličkih misija u Njemačkoj usklađuje del
Zagreb, 29. 12. 1997. (IKA) – Hrvatske katoličke misije postoje u različitim dijelovima svijeta – od Australije do Latinske Amerike, od Kanade do Južne Afrike, a najviše ih je – 86 – u Njemačkoj. Rad hrvatskih katoličkih misija u Njemačkoj usklađuje delegat za hrvatsko dušobrižništvo u toj zemlji fra Josip Klarić, a na razini cijeloga svijeta ravnatelj Hrvatske inozemne pastve mons. Vladimir Stanković. Mnoge misije tiskaju i svoje župne listiće i glasila kojima žele još više povezati vjernike koji se okupljaju oko hrvatskih svećenika. Najpoznatije misijsko glasilo jest “Živa zajednica”, koja izlazi pri Naddušobrižničkome uredu u Frankfurtu, a objavljuje misijske vijesti iz cijele Europe. Njezin urednik fra Anto Batnić u povodu Iseljeničkoga dana ukazao je, pišući za “Dom i svijet”, kojeg je izdavač Hrvatska matica iseljenika, na aktualne probleme hrvatskih iseljenika danas. Njemački biskupi prihvaćaju i podupiru župne zajednice u kojima se prema materinskome jeziku okupljaju vjernici porijeklom iz drugih država i naroda, no istodobno zahtijevaju i njihovu povezanost s Crkvom u zemlji, ističe fra Anto. Tamošnji se biskupi i svećenici znaju pitati trebaju li hrvatske misije u Njemačkoj, ako mladi Hrvati govore bolje njemački, nego hrvatski jezik, upozorava urednik Žive zajednice, no do ukidanja tih misija od strane Crkve u Njemačkoj neće doći. Ipak treba razmisliti kako u budućnosti organizirati pastoral naših iseljenika, posebno mladih hrvatskih obitelji koje su životom sasvim uključene u život zemlje u kojoj su rođeni ili odrasli, te umirovljenika koji svoje staračke dane žele provesti izvan domovine. Fra Anto Batinić također upozorava na rastuću netrpeljivost prema strancima u mnogim europskim, ali i prekooceanskim zemljama, što također može pospješiti odluku o povratku u domovinu. Kako bi se udovoljilo potrebama mladih ljudi rođenih izvan domovine i onim obiteljima koje žele nastaviti život u inozemstvu, kao i zahtjevima većinskih, mjesnih Crkava, urednik “Žive zajednice” predlaže bolje osposobljavanje svećenika i pastoralnih radnika koji se šalju na rad u te hrvatske katoličke misije, kao i davanje većeg mjesta vjernicima laicima u radu misija.