Zagreb, 7. 6. 2000. (IKA) – “Hrvatsko poduzetništvo i međunarodno okružje” naziv je trećega okruglog stola u sklopu studija društvenoga nauka Crkve o temi “Poduzetništvo i društveni razvoj” koji je održan u utorak 6. lipnja u prostorijama Tribine grada Zagreba. Okrugle stolove priređuje Hrvatska udruga katoličkih gospodarstvenika u suradnji sa Zakladom Hannsa Seidela I Svjetskom bankom. U uvodnoj riječi fra Mirko Mataušić istaknuo je kako se kršćanstvo ne protivi procesu globalizacije jer je kršćanstvo globalna religija, ali ono se skrbi ponajprije za pojedinca. Dr. Burkhard Leben iz Pokrajinske organizacije CSU-a u Njemačkoj govorio je o malom poduzetništvu u uvjetima globalizacije na europskom tržištu. Istaknuo je kako je srednje poduzetništvo odigralo pionirsku ulogu u razvoju informatike i komunikacije, a vodeću ulogu na svjetskom tržištu ima u područjima tehnike, mikromehanike, strojarstva I graditeljstva. “Srednje poduzetništvo je srž njemačkoga i bavarskog gospodarstva. Ono se snažno razvilo osamdesetih I devedesetih godina I u tome je razdoblju stvoreno tri milijuna novih radnih mjesta. Kada govorim o srednjem poduzetništvu mislim na poduzeća koja godišnje imaju najviše sto milijuna maraka prometa I nemaju više od 500 uposlenih. U industrijskom dijelu gospodarstva više ne nastaju nova radna mjesta. Sve je teže zaposliti se u javnoj službi I stoga su sve nade za zapošljavanje usmjerene ka srednjem poduzetništvu”, rekao je dr. Leben. Direktor Instituta za razvoj međunarodnih odnosa dr. Mladen Staničić govorio je o izgledima hrvatskog poduzetništva u međunarodnom okružju. Dr. Staničić je ustvrdio kako je Pakt o stabilnosti nastao kako bi pokušao gospodarski povezati zemlje na jugoistoku Europe što bi stvorilo uvjete za dugoročnu sigurnost na tome području. Povezivanje s jugoistočnom Europom najbolji je put da Hrvatska ostvari izvoz, no, kako je rekao, glavni motor razvoja treba biti povezivanje sa Zapadom. Direktor INTERCON-a Josip Baotić upoznao je nazočne s iskustvima hrvatskih poduzetnika povratnika iz inozemstva. Predsjednik uprave DALIT-a Vladimir Wagner govorio je o hrvatskom poduzetničkom iskustvu na inozemnom tržištu. Ocjenjujući hrvatsko gospodarstvo Wagner je ustvrdio kako su njegove osobine zastarjela tehnologija, visok broj zaposlenih te visoke cijene nadnica.