Istina je prava novost.

"HRVATSKO SREDNJE ŠKOLSTVO JUEER, DANAS, SUTRA"

Zagreb, 19. 1. 1997. (IKA) - "Hrvatsko srednje školstvo jueer, danas, sutra" bila je tema znanstvenog skupa održanog u subotu, 18. sijeenja, u Velikoj dvorani Nadbiskupskoga djeeaekog sjemeništa na Šalati u Zagrebu, a u organizaciji Društva hrvatskih pr

Zagreb, 19. 1. 1997. (IKA) – “Hrvatsko srednje školstvo jueer, danas, sutra” bila je tema znanstvenog skupa održanog u subotu, 18. sijeenja, u Velikoj dvorani Nadbiskupskoga djeeaekog sjemeništa na Šalati u Zagrebu, a u organizaciji Društva hrvatskih prosvjetnih djelatnika i pod pokroviteljstvom Sabora i ministarstva prosvjete i športa Republike Hrvatske. Skup je bio podijeljen u dva dijela, u prvom se govorilo o povijesti hrvatskoga srednjeg školstva, a u drugom o hrvatskom srednjem školstvu danas za sutra ili kako prevladati teškoae. Nazoenima se obratila predsjednica DHSP mr. Marija Rašan-Križanac, koja je istaknula namjeru prire?ivanja tog skupa, a to je odgovoriti na neka temeljna pitanja i izazove hrvatskoga srednjeg školstva i hrvatskog školstva uopae. Pozdravljajuai skup ministrica prosvjete i športa Ljilja Vokia rekla je da je temeljni problem našeg školstva materijalna strana, na eemu se radi i što se pokušava razriješiti.
Dekan Katoliekoga bogoslovnog fakulteta u Zagrebu prof. dr. Franjo Šanjek govorio je o Katedralnoj školi Augustina Kažotiaa u Zagrebu i poeecima višega i visokog školstva u Hrvatskoj. On je istaknuo usku povezanost hrvatskog školstva uz djelovanje Crkve.
Prof. dr. Mijo Korde govorio je o hrvatskim srednjim školama u 17. i 18. stoljeau, a o hrvatskome srednjem školstvu u 19. stoljeau govorila je prof. dr. Agneza Szabo. O prosvjetnoj djelatnosti sestara milosrdnica u 19. i 20. stoljeau govorila je s. Branimira Horvat, a o školstvu u drugome svjetskom ratu govorio je prof. dr. Ivan Vavra. Dr. Vlado Pandžia govorio je o hrvatskom jeziku u srednjim školama u 19. i 20. stoljeau, te istaknuo kako su samostanske franjevaeke gimnazije u Kreševu, Kraljevoj Sutjesci i Fojnici pridonosile da se i u Turskom carstvu saeuva hrvatski identitet, napominjuai kako je Franjevaeka sinjska gimnazija bila cijelo vrijeme jedina gimnazija u Dalmaciji s hrvatskim kao nastavnim jezikom.
U drugom dijelu sudionici su postavljali pitanja, iznosili zamisli i prijedloge o hrvatskim srednjim školama i njihovim posebnostima, te o društvenom položaju prosvjetne struke i njezinih djelatnika danas. U glazbenom dijelu programa nastupili su zbor i orkestar Ženske opae gimnazije sestara milosrdnica iz Zagreba pod ravnanjem s. Elizabete Peršia i muški zbor Nadbiskupske klasiene gimnazije iz Zagreba pod ravnanjem o. Ante Lozuka