Zagreb, (IKA) – “Ideja katoličkoga sveučilišta: Perspektive za Hrvatsku i Europu” bila je tema međunarodne konferencije koja je 2. lipnja održana na Hrvatskome katoličkom sveučilištu u Zagrebu. Nazočni su bili zagrebački nadbiskup kardinal Josip Bozanić, apostolski nuncij u Hrvatskoj nadbiskup Mario Roberto Cassari, pomoćni zagrebački biskup i rektor Hrvatskoga katoličkog sveučilišta dr. Ivan Šaško i drugi uglednici.
Uvodnim govorom goste je pozdravio i govornike predstavio moderator konferencije Stjepo Bartulica. Biskup Šaško govorio je zatim o katoličkom sveučilištu u kontekstu ideje sveučilišta kao takvog. Naime, sveučilište (universitas) odnosi se na smislenu cjelinu u kojoj svaka disciplina ima svoje mjesto. Znanje koje sveučilišna naobrazba donosi ne mora nužno biti kršćansko, ali ne može biti ni neutralno – svako sveučilište uz sebe veže i promiče određene vrijednosti. Biskup se osvrnuo i na misli sluge Božjeg kardinala Johna Henryja Newmana, koji je isticao važnost pronalaženja smisla putem obrazovanja. “Koliko god bježali od smisla, on nas dohvaća i postavlja nova pitanja”, rekao je biskup Šaško. Izrazio je nadu da će studiranje na Hrvatskome katoličkom sveučilištu pomoći studentima da pronađu smisao. “Sveučilište uz sebe nužno veže vrijednosti i promiče ih. Sveučilište jest i sustav življenja. Katolička je Crkva, u brizi za čovjeka, otvorena istini i nudeći kršćanske vrijednosti, vjekovima toga svjesna, bez obzira koliko uspijevala u ostvarivanju svoga poslanja. U Hrvatskoj je Crkva to činila i unutar i izvan formaliziranoga obrazovnoga sustava, što je danas vidljivo u svim kulturološkim slojevima. Željeli bismo da studiranje na našemu sveučilištu studenticama i studentima pomogne živjeti radost spoznaje i smisla. Zbog toga pozivam ponajprije kandidate za naš Studij povijesti da prepoznaju i razvijaju te vrijednosti, a svima vama koji osjećate potrebu, štoviše poziv Crkve da bude snažnije prisutna u hrvatskome sveučilišnom sustavu, da pratite naše početne korake i da podupirete Hrvatsko katoličko sveučilište”, rekao je rektor HKS-a biskup Ivan Šaško.
Prof. dr. Ian Ker sa Sveučilišta u Oxfordu izlaganje je posvetio životu i radu sluge Božjeg Johna Henryja Newmana, kojega će papa Benedikt XVI. svečano beatificirati prigodom posjeta Britaniji. Dr. Ker izrazio je žaljenje što beatifikacija neće biti održana u Rimu, budući da je kardinal Newman štovan diljem svijeta, a ne samo u svojoj domovini. John Henry Newman rodio se u pobožnoj anglikanskoj obitelji, gdje je stekao duboko poznavanje Svetog pisma, a nakon završenog obrazovanja zaređen je za anglikanskog svećenika. Međutim, njegov proces preobraćenja na katolištvo počinje u dobi od 15 godina, kada je počeo proučavati živote i djela crkvenih otaca, posebno grčkih. I nakon preobraćenja, zadržao je anglikansku naklonost prema proučavanju teologije, a proučavanje grčkih otaca na njegovoj je vjeri ostavilo istočnjački pečat. Njegov je dominantni interes bilo obrazovanje, a nakon što je sredinom 19. stoljeća u Velikoj Britaniji legalizirano katolištvo, aktivno je sudjelovao u osnivanju sjemeništa. Njegovo je životno postignuće osnivanje Irskog katoličkog sveučilišta, prvog ne-protestantskog sveučilišta u Britaniji. Što se Newmanovih zamisli o ideji sveučilišta tiče, dr. Ker napomenuo je da su mnogi filozofi pogrešno shvatili njegove riječi o filozofiji kao osnovi sveučilišta. Naime, Newman je pod time mislio na stjecanje opće kulture i poticanje kritičkog razmišljanja kod studenata. Pri odabiru predmeta za sveučilište, najvažnije mu je bilo da oni potiču na kritičko razmišljanje, a ne na puko memoriziranje znanja. Poticao svoje profesore na istraživački rad i objavljivanje članaka. Također mu je bilo važno da sveučilište ne izgubi vezu s Crkvom, te je isticao da studij teologije ne smije biti odvojen od crkvene hijerarhije.
Zatim je pod ravnanjem Stjepe Bartulice održan je panel o perspektivi katoličkog sveučilišta u hrvatskom i europskom kontekstu, na kojem su sudjelovali dr. Ivo Banac, dr. Željko Tanjić i prof. dr. Ian Ker.
Dr. Banac istaknuo je da su u učenju kardinala Newmana spojene dvije tendencije koje ne smiju biti u opreci – otpor modernoj nevjeri i sloboda stjecanja znanja. Upravo slobodno obrazovanje sprječava nevjeru, rekao je Banac, napomenuvši da je katoličko društvo bilo najjače dok je promicalo slobodu nasuprot totalitarističkim režimima. U Hrvatskoj je promicanje intelekta danas potrebnije nego ikad, a naša su javna sveučilišta još uvijek “tvornice” činovnika. Hrvatsko društvo danas proživljava krizu identiteta, a jedna od nevolja kojima bi se katoličko sveučilište trebalo suprotstaviti je zatvorenost mentaliteta. Na kraju izlaganja dr. Banac spomenuo je da sveučilište nije samo zgrada, nego skup izvrsnih profesora i studenata, a i najveća među današnjim sveučilištima, poput Oxforda, imala su vrlo skromne početke. Izrazio je nadu u uspjeh projekta Hrvatskog katoličkog sveučilišta.
Dr. Tanjić rekao je da ideja sveučilišta u Hrvatskoj, zbog njezinog povijesnog iskustva, ima posebno značenje. Sveučilišta su se ovdje, kao mjesta slobode, često morala boriti protiv društvenih tendencija koje su slobodu nastojala zatrti. Izrazio je žaljenje što na hrvatskom sveučilištima ideološka uvjetovanost još uvijek nije prevladana. Hrvatsko katoličko sveučilište vidi kao obogaćenje i za Crkvu i za društvo, citiravši riječi Ivana Pavla II. o međusobnom obogaćivanju vjere i znanosti.
U raspravi koja je uslijedila, dekan Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu dr. Damir Boras, izjavio je da je katoličko sveučilište potrebno Hrvatskoj, budući da ono promiče vrijednosti koje su hrvatskom društvu potrebne. Rekao je da podupire njegovo osnivanje, te uime Filozofskog fakulteta obećao svu potrebnu pomoć.