Požega, (IKA) – Odgojno-obrazovni centar Požeške biskupije u suradnji s Forumom katoličkih prosvjetnih djelatnika organizirao je 9. siječnja u Požegi susret trajne formacije svih djelatnika katoličkih škola s područja biskupije. Cilj je susreta, kako je u pozdravnoj riječi kazao v.d. ravnatelj Odgojno-obrazovnog centra vlč. Ivica Žuljević, da djelatnici škole napreduju i u duhovnom, a ne samo intelektualnom rastu. Ravnatelj je zatim podsjetio kako je požeški biskup Antun Škvorčević prigodom otvaranja Katoličke škole i Centra istaknuo: “Ponovno se danas zaustavljamo pred potresnom činjenicom ljudskog postojanja i svjedočimo da je čovjek najčudesnije Božje djelo, da se drama sadašnjosti i budućnosti svijeta i naše domovine događa ponajprije u ljudima, njihovim savjestima, slobodi i opredjeljenjima i da je u tom smislu odgoj i obrazovanje mladih naraštaja jedno od najtežih ali najdragocjenijih služenja životu. Požeška biskupija, svjesna da je ‘čovjek put Crkve’, stavila je odgoj i obrazovanje djece i mladih među svoje pastoralne prioritete.”
Današnji susret, kazao je vlč. Žuljević, želi nas ohrabriti u našem djelovanju i vjerničkom životu kako bismo napuniti akumulatore duše. U tome je nazočnima pokušao pomoći đakovačko-osječki pomoćni biskup i predsjednik Vijeća HBK za katehizaciju. dr. Đuro Hranić. On je održao predavanje na temu “Identitet profesora u katoličkoj školi i njegova odgovornost za katolički profil škole”.
Posebnost katoličke škole je u tome, kazao je biskup Hranić, što cijeli školski sustav i svi njegovi čimbenici svjetlom kršćanske vjere obasjavaju i nadahnjuju sve spoznaje o svijetu, životu i čovjeku koje učenici postupno stječu kao i njihove međusobne odnose. Ona ima još jednu značajnu i posebnu karaketristiku: pomoći učenicima da u izgradnji svoje osobnosti ujedno rastu u duhu novoga stvorenja što su postali na krštenju. “Katolička škola kao svoj postavlja cilj koji nadilazi svaku ljudsku ograničenost, u skladu s Isusovim zahtjevom – Budite savršeni kao što je savršen Otac vaš nebeski” – kazao je biskup Hranić dodajući da drugim riječima možemo reći da katolička škola uvažava i čovjekovu duhovnu dimenziju.
To znači, objašnjava biskup, da katolička škola ne znači niti podrazumijeva dva različita odgojna pravca: s jedne strane općeljudski odgoj i obrazovanje, a s druge strane vjerski odgoj i obrazovanje koji bi se odvijali odvojeno i paralelno, nego katolička škola želi ostvariti suglasje ovih odgojnih čimbenika. To suglasje provode profesori koji ujedno daju i identitet katoličkoj školi.
“Kada ste u pitanju vi vjernici laici koji svoje kršćansko poslanje ostvarujete u školi kao profesori, onda to znači da roditeljima pomažete u njihovoj skrbi za odgoj i obrazovanje vlastite djece. A oni svoju djecu povjeravaju vama u katoličkoj školi i od vas i vaše škole u kojoj radite očekuju nešto više i nešto drugačije u odnosu na ostale škole”, rekao je biskup. Dajući svoju djecu u katoličku školu, nastavio je biskup Hranić, roditelji od profesora očekuju ne samo da oni budu stručni u svome poslu nego očekuju i njihovu osjetljivost za cjelovitu istinu o čovjeku, za ljudske i kršćanske vrijednosti, a isto tako i da oni budu svjedoci svoje vjere.
“Profesor u katoličkoj školi živi i radi u svijesti da je njegovo učiteljsko zvanje područje njegova apostolskog poslanja i osobnog služenja Bogu. Isus Krist, Biblija i živa kršćanska zajednica omogućuju katoličkom profesoru da bude živi svjedok općeljudskih i kršćanskih vrijednosti i svojim učenicima u školi i ljudima izvan škole. Evanđeoska dimenzija katoličkog profesora i djelatnika u katoličkoj školi nezamisliva je bez ostvarivanja njegova moralno-etičkog identiteta koji se živi na osobnoj razini, na razini škole, župne zajednice i na razini vlastite obitelji, ako je obiteljski čovjek. Za sve to je od odlučujuće važnosti Isusova duhovnost na kojoj se djelatnik nadahnjuje i ispravlja”, poručio je biskup Hranić.
Katolička škola, zaključio je biskup, po svojoj je naravi mjesto kritičke prosudbe, kulturnog istraživanja te zato i mjesto traženja cjelovite istine te njezina posredovanja radi čega katolička škola ostvaruje pravu pastoralnu službu jer obavlja kulturno posredništvo, vjerna evanđelju i istodobno poštujući autonomiju i kompetenciju znanosti i znanstvenog istraživanja.
Nakon predavanja uslijedio razgovor o temi u što se uključio i požeški biskup Antun Škvorčević koji je kazao kako je temeljno pitanje: kako biti čovjek? Na to pitanje davani su kroz povijest pa tako i danas različiti odgovori, a jedini koji je dao prvi odgovor na to pitanje, kazao je biskup Škvorčević je Isus Krist. “Ostvarivanje čovjeka po Isusovu modelu je dobar zato što nam je on približio Božji projekt o nama. Ako se ostvarujem po nekim drugim projektima pitanje je hoću li biti sretan i blagoslovljen kao što ću to biti po Božjem projektu. Temeljno je naše pitanje hoćemo li sebe i druge gledati u svjetlu Božjeg ili nekog ljudskog projekta. To je pitanje naše slobode. Ako tu slobodu znamo točno upotrijebiti onda ćemo postati istinski slobodni jer smo odabrali Božji projekt”, objasnio je biskup Škvorčević, dodajući da profesor koji je povezan s Crkvom i Isusom Kristom njemu samo pomaže u njegovu poslanju da on bude očovječeniji.
Susret je završio kratkom pobožnosti i duhovnim nagovorom u požeškoj katedrali te zajedničkim druženjem i objedom.