III. svezak "Barok i prosvjetiteljstvo" petosveščane edicije HAZU "Hrvatska i Europa"

Zagreb, (IKA) – Znanstveno-nakladnički niz “Hrvatska i Europa – Kultura, znanost i umjetnost”, pokrenut u HAZU akademikom Ivom Supičićem, glavnim urednikom, zamišljen kao pet obimnih svezaka, ide od samih početaka hrvatske kulture do uključno XX. stoljeća. Izašao je I. svezak u HAZU u sunakladništvu s AGM na hrvatskom, francuskom i engleskom, a II. svezak je izašao u HAZU u sunakladništvu sa Školskom knjigom na hrvatskom, a pred izlaskom je izdanje na francuskom i engleskom. Treći svezak “Barok i prosvjetiteljstvo (XVII. i XVIII. stoljeće)” je upravo izašao u HAZU u sunakladništvu sa Školskom knjigom. Urednik sveska je dr. Ivan Golub. Predstavljen je u Preporodnoj dvorani palače Narodnog doma u Zagrebu u četvrtak 17. lipnja. Na početku predsjednik HAZU akademik Milan Moguš je u svom govoru o ediciji pozdravio nazočne uglednike. Glavni urednik Ivan Supičić je potom u svojem izlaganju među ostalim kazao: “Kao i prva dva, i ovaj treći svezak potvrđuje neprijepornu izvornost hrvatske kulture, neprekinuti identitet hrvatskoga narodnoga identiteta i jezika, sve bogatstvo i bujnost umjetničkog stvaralaštva i znanstvenog rada Hrvata. On potvrđuje vjekovnu hrvatsku uključenost u europsku civilizaciju i kulturu”. Istaknuo je kako je “bitna namjena ovoga književnoga niza da se svijetu, napose Europi, dade objektivni znanstveni uvid u hrvatsku povijest, znanost, umjetnost i kulturu”. Zbog toga izlazi u Londonu na engleskom i u Parizu na francuskom jeziku kod nakladnika Somogyja i nakladnika Wilsona, a poželjno je da izađe na talijanskom i španjolskome, kao i na kojem slavenskom jeziku, ponajprije na ruskom i poljskom. Na kraju glavni urednik edicije “Hrvatska i Europa” Ivo Supičić zahvalio je uredniku III. sveska “Barok i prosvjetiteljstvo”: “Izričem posebnu zahvalnost prof. dr. Ivanu Golubu, uredniku ovoga sveska, za sav njegov predani i znalački rad kojim je, s mnogo strpljenja i mudrosti, znao uvijek naći najbolja rješenja svim problemima i teškoćama nesebično i tiho služeći vrhovnom dobru ovoga djela, koje je znatnim dijelom zahvaljujući njemu onakvu kakvo jest”.

Urednik III. sveska “Barok i prosvjetiteljstvo” prof. emeritus dr. Ivan Golub, svećenik, teolog, povjesničar kulture i književnik te pjesnik, u svojem je izlaganju stavio u kontekst baroka III. svezak i predstavio sam svezak. Ukazao je na razigranost baroka: “Barokni je čovjek homo ludens – čovjek igrač, možda više nego čovjek bilo kojega drugog razdoblja. Pobjedonosna igra nad, dijelom Pirovom, pobjedom protureformacije nad reformacijom”. Upozorio je kako je “barok obilježen univerzalnošću u najdoslovnijem smislu riječi versus unum, zapravo Unum. Odatle usmjerenost baroka prema Transcendentnome. U čemu neće više imati takva sljednika. Susljedno razdoblje, prosvjetiteljstvo, pomiče teocentrično središte baroka prema antropocentričnosti. Barokna univerzalnost nalikuje polifoniji, i nije slučaj što je barok dao nenatkriljena, možda i nenatkriljiva djela polifonije”. Naveo je uzrečicu: “Dokle siže barok siže Europa”. I kazao: “Barok je stil izrazito europski. A u Hrvatskoj je barok, mutatis mutandis, itekako udomljen, što znači, da je Hrvatska, ne od nedavno, u Europi doma”. Što se prosvjetiteljstva tiče istaknuo je: “Prosvjetiteljstvo, susljednik baroka u Hrvatskoj, dobilo je širi prostor (oslobođene krajeve), i palo je na plodno i prosvjećenosti željno i žedno tlo”. Urednik je potom predstavio strukturu sveska koji obuhvaća sve grane znanosti i umjetnosti i kulture. Istaknuo je kako su radovi o pojedinim temama pisani kao znanstvena naracija, i kako su ih pisali samo vrhunski znalci područja i predmeta. Snimci ilustracija nisu, osim iznimno, preuzimani od druguda, već su svi napravljeni za ovu prigodu na mjestu in situ. I to tako da svi nose jedan likovni rukopis fotografa – umjetnika Damira Fabijanića. Legende pak uz ilustracije, u smislu riječi pokojnog akademika Branka Fučića su knjiga u knjizi, dovoljno opširne da sažimlju ne samo sadržaj ilustracije nego i njen kontekst. Na kraju je urednik III. sveska izrazio poimence zahvalu svima sudionicima na izradi i izdanju ovog djela od predsjednika akademije do tipkačice, posebno “udivljenje glavnom uredniku akademiku Ivanu Supičiću, pokretaču edicije Hrvatska i Europa koji s njom i za nju jednostavno živi”. Naveo je riječi Vjačeslava Ivanova, kako Europa treba disati sa svoja oba plućna krila, zapadnim i istočnim. “Nalazeći se na razmeđi dvaju svjetova, Hrvatska je važna za disanje Europe punim plućima. Danas, gle, igre ne slučaja nego Providnosti Hrvatska postaje kandidatom Europske unije”, rekao je urednik Golub.Ante Žužul, prof., predsjednik Uprave Školske knjige i član Uredničkog vijeća, obratio se nazočnima govorom o značenju edicije, posebno III. sveska “Barok i prosvjetiteljstvo” za našu kulturu i za doprinos svijetu da cjelovito upozna hrvatsku kulturu, znanost i umjetnost. Potom je predsjednik HAZU akademik Milan Moguš uručio primjerak III. sveska za predsjednika Republike Hrvatske Stjepana Mesića i primjerak za zagrebačkog nadbiskupa i metropolitu kardinala Josipa Bozanića, predsjednika Hrvatske biskupske konferencije. Svečani čin u prepunoj kristalno blistavoj Preporodnoj dvorani zaključio je voditelj akademik Cvetnić, glavni tajnik Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti.