Rijeka, (IKA) – U 800 godina postojanja Franjevački red ostavio je duboki trag na duhovnom i umjetničkom polju svjetske kulturne baštine, zaključeno je na Trećem međunarodnom znanstvenom skupu ikonografskih studija koji je održan u Rijeci 21. i 22. svibnja. Utjecaj franjevačkog nauka prisutan je posebice u likovnim umjetnostima među koje spadaju i ikonografski prikazi što je pružilo bogat izbor tema za proučavanje znanstvenicima koji su sudjelovali na skupu.
U organizaciji Odsjeka za povijest umjetnosti riječkog Filozofskog fakulteta, Teologije u Rijeci i Hrvatske franjevačke provincije svetih Ćirila i Metoda, na skupu su predstavljeni različiti vidovi franjevačke ikonografije. Raspravljalo se o ulozi slike u franjevačkoj devocionalnoj praksi, franjevačkoj teologiji i ikonografiji Krista, novim ikonografskim motivima, hagiografiji i prikazima franjevačkih svetaca u povijesti, književnosti i likovnosti, liku Bogorodice unutar franjevačke pobožnosti te djelovanju franjevaca i širenju pobožnosti i ikonografije u izvaneuropskim zemljama.
Zaključujući susret 22. svibnja u Auli Ivana Pavla II. u franjevačkom samostanu na Trsatu fra Xavier Seubert, profesor sa Sveučilišta sv. Bonaventure u New Yorku, istaknuo je kako će znanstveni radovi predstavljeni u Rijeci biti dragocjen doprinos bogatoj arhivi franjevačkih djelatnosti u povijesti. „Proučavajući franjevačko djelovanje najčešće prikupljamo i analiziramo pisane dokumente. Zbog toga smo nažalost zanemarili likovna djela koja također puno govore o franjevcima. Slika i ikona važan su dio franjevačke kulture i ovaj će simpozij i radovi predstavljeni na njemu uvelike upotpuniti tu prazninu u radu Franjevačkog instituta. Hvala organizatorima u Rijeci što su nas ujedinili”, rekao je fra Xavier, najavljujući izdavanje zbornika znanstvenih radova do sljedećeg skupa ikonagrafa u Rijeci za godinu dana.
Svoja istraživanja franjevačke ikonografije predstavilo je 37 znanstvenika iz 14 zemalja od kojih valja spomenuti Heinricha Pfeifera s Papinskog sveučilišta Gregoriana te hrvatske stručnjake fra Emanuela Hoška s Teologije u Rijeci, Sanju Cvetnić i Igora Fiskovića, profesore povijesti umjetnosti na Filozofskom fakultetu u Zagrebu.