Rim, (IKA) – Polemika o takozvanoj šutnji Pija XII., kojega optužuju za neosjetljivost, i čak za sukrivnju u holokaustu, osim što je uvredljiva, ona je instrumentalizirana i bez ikakvoga povijesnog temelja, istaknuo je 6. studenoga državni tajnik Svete Stolice kardinal Tarcisio Bertone na skupu koji se u povodu 50. obljetnice smrti pape Pacellija održava na Papinskome sveučilištu Gregoriana u Rimu. Kardinal je podsjetio kako je optužbe protiv Pija XII. pokrenula sovjetska propaganda i njezini saveznici, i to više godina nakon Papine smrti, u godinama hladnoga rata. Iz političkih se razloga željela proširiti ideja o Piju XII. kao o “Hitlerovu papi” ili kao “kapelanu Zapada”, pokorniku Amerikanaca. Istaknuvši potom kako su mnogi dokumenti u Vatikanskim arhivima koji dokazuju besmislenost tih optužbi već dugo dostupni, ali i paradoksalno zanemareni, kardinal je istaknuo da je očigledno za mnoge povijest važna samo ako ju se može koristiti kao oružje.
Kardinal Bertone potom je vrlo podrobno izložio govore i izjave Pija XII. u korist Židova, još iz vremena kada je bio nuncij u Njemačkoj, a potom kao državni tajnik. Kao diplomat pape Benedikta XV. Pacelli se još 1915. godine zalagao za osudu antisemitskoga nasilja koje se pojavilo u Poljskoj; dok je u ’30-im godinama, kao državni tajnik Pija XI., prekinuo protužidovsku propagandu koju je putem radio valova pokrenuo američki katolički svećenik Charles Coughlin. U vremenu između jeseni 1939. i proljeća 1940. godine Papa je, odlukom bez presedana, dao potporu pokušaju, koji je ubrzo propao, nekih njemačkih vojnih krugova koji su bili u dodiru s Britancima, da sruše Hitlerov režim. A nakon njemačkoga napada na sovjetsku uniju, Pio XII. odbio je staviti sebe i Katoličku Crkvu na stranu onoga što se predstavljalo kao križarski rat protiv komunizma; i štoviše, založio se kako bi se nadvladalo protivljenje brojnih američkih katolika savezu sa Sovjetima, premda je mišljenje Pape i njegovih najbližih suradnika o komunizmu uvijek bilo potpuno negativno.
Kardinal Bertone potom je citirao članak Alberta Einsteina objavljen u američkome tjedniku Time: “Samo se Crkva usudila usprotiviti Hitlerovoj kampanji u zatiranju istine”, napisao je znanstvenik te dodao: “Prije se nisam nikada posebno zanimao za Crkvu, ali sada osjećam veliku naklonost i divljenje, jer samo je Crkva uvijek imala hrabrosti i snage biti na strani razumne istine i moralne slobode”. Dominikanac Yves Congar, koji je poslije postao kardinal, u svojemu je saborskom dnevniku pak iznio neke stvari koje mu je povjerio svjedok toga vremena, njegov subrat Rosaire Gagnebet. Nakon krvoprolića u Ardeatinskim jamama, Papa se “s mukom” pitao da li da ga javno osudi. Ali svi samostani i sve redovničke kuće u Rimu bile su pune izbjeglica: komunista, Židova, demokrata i antifašista, bivših generala, i drugih. Pio XII. čak je privremeno ukinuo klauzuru. Da je javno prosvjedovao, došlo bi do pretresa u tim kućama i to bi bilo katastrofalno. Tako je Papa izabrao diplomatski prosvjed, napisao je redovnik.
Pomoć koju je Pio XII. pružio progonjenima – među kojima brojnim Židovima, u Rimu, Italiji i drugim zemljama – bila je neizmjerna, i ona je sve više dokumentirana, pa i od uglednih povjesničara i intelektualaca koji zacijelo nisu službeni branitelji papinstva, primijetio je kardinal Bertone. Činjenice i dokumenti izlaze polako na svjetlo dana, iz ove prošlosti koja ne prolazi. Ta dokumentacija opravdava ono što su papa Pacelli i njegova Crkva učinili pred zločinačkim progonom Židova, i trebala bi primorati na ponovno pisanje bezbrojnih povijesnih knjiga, te staviti u zaborav klevetničku legendu o Papi filonacistu. Da je riječ o organiziranoj kampanji, na to je u Italiji još godine 1965. upozorio Giovanni Spadolini. Tada je taj povjesničar govorio o sustavnim napadima komunista koji su poneku potporu i susretljivost pronalazili i u katoličkim srcima, ili barem kod nekih katolika koji nisu nepoznati ni u Italiji. Pa ipak, rasprava o liku Pija XII. već je neko vrijeme mirnija i stabilnija u priznavanju važnosti i veličine njegova papinstva, napomenuo je kardinal. Što se, pak, tiče kauze za beatifikaciju i kanonizaciju pape Pacellija, koja je pokrenuta 1965., kardinal Bertone istaknuo je da je riječ o vjerskoj stvari koju svi trebaju poštovati, i koja je u svojoj specifičnosti isključivo u nadležnosti Svete Stolice. Pritom je podsjetio na nedavni poziv pape Benedikta XVI. na molitvu kako bi se kauza sretno nastavila.