Rim, (IKA) – Četrnaesta opća redovita skupština Biskupske sinode u Rimu na temu “Poziv i poslanje obitelji u Crkvi i suvremenom svijetu”, koja je započela 4. listopada svečanim euharistijskim slavljem u bazilici Sv. Petra, završila je prvi tjedan rada. Održano je sedam plenarnih sjednica i pet sjednica u radnim skupinama. Na početku rada Sinode, 5. listopada, papa Franjo uputio je svoju riječ, potaknuvši sinodske oce da u evanđeoskoj otvorenosti i slobodi razmišljaju i govore o pitanjima braka i obitelji, i pr tom imaju na umu da Crkva poput Isusa treba s velikim razumijevanjem i milosrđem pristupati svakom čovjeku, spremna liječiti njegove rane. Podsjetio je da “Sinoda nije parlament nego zaštićen prostor da Duh Sveti može djelovati”. Ono što se na njoj događa jest “sučeljavanje medu biskupima (…) nakon dugo vremena priprave”, koje zatim nastavlja u “drugom radu za dobro obitelji, Crkve i društva”.
Uvodno izlaganje održao je generalni tajnik Sinode kardinal Lorenzo Baldisseri, koji je podsjetio da na Sinodi sudjeluje 270 predstavnika katoličkog episkopata, 14 delegata drugih Crkava i crkvenih zajednica, 24 stručnjaka i 51 slušatelj među kojima je 17 supružnika. Uputio je na prošlogodišnju izvanrednu Sinodu i njezinu povezanost s ovogodišnjom redovitom Sinodom, protumačio postupak po kojem je izrađen Instrumentum laboris, polazišni dokument za rad Sinode, a koji uključuje Relatio Synodi iz 2014. i odgovore na pitanja postavljena u Lineamenta, a pristigle od biskupskih konferencija i drugih organizama. Protumačio je osnovnu metodu rada Sinode koji se odvija postupno po tri dijela Instrumentum laboris i to tako da taj raspored slijede interventi otaca na plenarnom zasjedanju, a tako i rad u 13 jezičnih skupina.
Generalni relator kardinal Peter Erdö održao je opće tematsko izlaganje u kojem je sažeto podsjetio na ono što je postignuto u radu prethodne izvanredne Sinode te na doprinos biskupskih konferencija i stručnjaka, uputivši na perspektive i zadaće ovogodišnje Sinode.
Intervent biskupa Škvorčevića odnosio se na drugi dio Instrumentum laboris te ga je izložio u nazočnosti Svetog Oca na petoj plenarnoj sjednici održanoj 9. listopada. Govorio je o hrvatskim društvenim okolnostima u kojima se živi brak i obitelj, s posebnim osvrtom i prijedlozima na pripravu za brak, koja bi trebala imati snažniji evangelizacijski karakter. U svom širem tekstu koji je dostavio Tajništvu Sinode biskup je ukazao na probleme s kojima se u hrvatskom kontekstu susreću brak i obitelj, napose na zakonodavnom i pronatalitetnom polju te je dao određene prijedloge s obzirom na liječenje bračnih i obiteljskih rana uzrokovanih različitim uvjetovanostima, među kojima je i Domovinski rat s posttraumatskim problemima koji i 20 godina nakon spomenutog teškog iskustva muči veliki broj hrvatskih obitelji.
Biskup Škvorčević raspoređen je u njemačku govornu radnu skupinu kojoj je moderator bečki kardinal Cristoph Schönborn, a relator berlinski nadbiskup Heiner Koch. Nadbiskup je s relatorima svih drugih radnih skupina na plenarnoj sjednici 5. listopada predstavio sinodskim ocima prijedloge svoje skupine s obzirom na prvi dio Instrumentum laboris. Članovi njemačke radne skupine zauzeli su se – među ostalim – za to da spomenuti dokument ne bude usmjeren na negativnosti braka i obitelji, nego intoniran pozitivno i da istakne njihovu ljepotu, te da očituje udivljenje pred činjenicom da je brak sudjelovanje na Božjoj stvarateljskoj moći i na njegovu djelu otkupljenja.
Biskup Škvorčević imao je prigodu nekoliko puta susresti se s papom Franjom i čelnicima pojedinih organizama Rimske kurije.