Vatikan, (IKA) – Već u devetom stoljeću Crkva u Hrvatskoj koristila je u liturgiji narodni jezik, stoga hrvatski jezik veoma dobro odražava vrijednost i ulogu koju je Riječ Božja imala i ima u svakodnevnom životu. Hrvatska riječ “pošteno” – što znači časno, ljudski, iskreno i pravedno – etimološki dolazi od “po-štenju”, tj. prema-čitanju , istaknuo je 15. listopada predstavnik Hrvatske biskupske konferencije splitsko-makarski nadbiskup metropolit Marin Barišić u izlaganju na Biskupskoj sinodu u Vatikanu.
To znači da je ljudska životna norma proizlazila iz čitanja i pažljivog slušanja Riječi Božje, čiji se identitet odrazuje i izražava u Crkvi koja osluškuje, koja moli i koja služi. Crkva u osluškivanju jest Crkva raspoložena prihvatiti, čuvati i prenositi bogatstvo milosti sadržane u događaju Boga koji progovara svome narodu. Promičući poslušno osluškivanje, Crkva razvija raspoloživost da prihvati volju Božju, postajući tako kadra osluhnuti specifične probleme vremena i uputiti Riječ prikladnu i potrebnu današnjem svijetu i kulturi. Samo u svjetlu Riječi oči vjernika čitaju znakove vremena na shvatljiviji način. Slušati božansku Riječ i po-slušati je kako bi nas vodila ostaje temeljna zadaća svakog vjernika. Zajednički napor biskupija u Hrvatskoj posljednjih desetljeća je promicanje odgojnih programa usko vezanih i nadahnutih navjestiteljskim poslanjem, istaknuo je nadbiskup Barišić.
Stvaralačku i obnoviteljsku snagu Riječi treba otkriti posebno u liturgijskom slavlju, gdje ta Riječ ima sve učine spasenjskog djelovanja koje prolazi od Boga do zajednice preko obreda i molitve. U nedavno objavljenom Direktoriju za pastoral sakramenata u župnim zajednicama hrvatski biskupi ponudili su temeljna usmjerenja za plodan liturgijski pastoral u kojem Riječ Božja poprima temeljnu i nezaobilaznu ulogu, kako bi uistinu mogla biti živa i djelotvorna u zajednici, istaknuo je nadbiskup Barišić, spomenuvši također doprinos laika, jer su i oni pozvani stvarati i promicati “kulturu Biblije”. Ono što Crkva sluša i slavi pretvara se u njezino evangelizacijsko poslanje. Potrebno je prepoznati ispravan smisao biblijskog pastorala u životu i poslanju Crkve te postići jedincatu viziju o ulozi Riječi Božje u pastoralnom životu. U tom smislu teološki fakulteti pozvani su dati konkretan doprinos onima koju djeluju u pastoralu, a i pomoću mass-medija potrebno je promicati nove inicijative susreta s Biblijom, kazao je nadbiskup, dodajući kako bi trebalo dati posebno priznanje i potporu i institutima posvećenog života, crkvenim pokretima, biblijskim i liturgijskim skupinama koje preko studija, molitve i slavljenja Riječi postaju male zajednice autentičnog misionarskog djelovanja.
Pred puninom radosti, koja proizlazi iz poslušnog slušanja i slavlja Riječi Božje, ne možemo ostati nijemi promatrači, ona nas mora preobraziti u pouzdane protagoniste vjerodostojnosti Evanđelja, u one koji hranjeni Riječju mogu zaista živjeti “pošteno” – “prema čitanju”, svjedočeći i životu i poslanju Riječ koja spašava, zaključio je nadbiskup Barišić.

.