Zagreb, (IKA) – O pitanju je li za dobro obrazovanje jedino dovoljno imati besplatne udžbenike, te što je još poduzeto na podizanju kvalitete školstva u Hrvatskoj te kako reforme školstva i obrazovanja prate one koje se događaju u Europi i svijetu, urednik vjerskog lista Veritas o. Ivan Bradarić je razgovarao s ministrom znanosti, obrazovanja i športa prof. dr. sc. Draganom Primorcem. Razgovor je objavljen u rujanskom broju Veritasa.
Na početku razgovora ministar Primorac je osvrćući se na promjene u osnovnoškolskom obrazovanju, naglasio kako je upravo taj sustav u posljednje tri godine doživio velike promjene, ne samo u organizaciji rada, već i u promišljanju stručne i šire javnosti o toj iznimno važnoj djelatnosti. Sve se to može zahvaliti hrabrim potezima stručnjaka od učitelja praktičara, akademika do Vlade Republike Hrvatske. Konačno je obrazovanju dan prioritet kao temelju društva znanja. Osnovna je škola postala zajednica koja uči i u kojoj je osim obrazovne dimenzije poseban naglasak stavljen na odgojne sadržaje, a osobito se vodilo računa o djeci s posebnim potrebama i stvaranju uvjeta za njihovo napredovanje. Nadalje, pojašnjavajući što je to HNOS nova donio i kakve je rezultate ili plodove u eksperimentalnoj i u prvoj godini primjene ostvario, ministar je istaknuo kako je HNOS odgovorio na potrebu za promjenom rada u osnovnoj školi, prvenstveno glede metoda poučavanja i sadržaja učenja. Učenici su rasterećeni od preopširnih i enciklopedijskih sadržaja, a metodički pristupi su osuvremenjeni kao i Nastavni plan i program. Naglasak je stavljen na individualizirani rad s učenicima kako bi stekli trajna i primjenjiva znanja, sposobnosti i umijeća te stvorili temelje za cjeloživotno učenje. Postignuta je veća sloboda i kreativnost učenika i učitelja, ali i njihova odgovornost. Potaknuta je suradnja škola i lokalne zajednice, posebice u nastavnim i istraživačkim projektima škola. Unaprijeđena je izravna komunikacija između roditelja, učitelja, škola te Ministarstva kojem sam na čelu. Ministar Primorac je posebno istaknuo, kako se HNOS-om prije svega željelo rasteretiti učenike, kako od suvišnih sadržaja, tako i od neprimjerenih metoda poučavanja. Uvođenjem blok-satova omogućeno je smanjenje broja nastavnih predmeta u jednom danu, što na jednostavan način učinkovito rješava pitanje preteških učeničkih torbi. Ministar naglašava, kako je jedan od glavnih ciljeva Vlade i Ministarstva stvaranje preduvjeta za rad škola u jednoj smjeni, čijim će se uvođenjem djeci omogućiti ostavljanje knjiga i školskog pribora u školi.
Ministru Primorcu bilo je postavljeno pitanje njegovog viđenja vjeronauka u školama na što je odgovorio: Vjeronauk, koji učenici odabiru uz pristanak roditelja, ima odgojnu dimenziju koja pridonosi cjelovitom razvoju učenika, promiče općeljudske vrjednote kao što su pravda, solidarnost, mir i međusobno poštovanje. Osobito valja naglasiti njegovu ulogu u promicanju mirnoga suživota u današnjem društvu koje sve više postaje multikulturalno i multireligijsko. Osim toga, promjene koje smo pokrenuli u odgojno-obrazovnom sustavu omogućavaju učenicima razvijanje sposobnosti izražavanja vlastitog i otvorenog promišljanja te na taj način izgrađuju odgovornost danas za školu, sutra za društvo. Svakako želim istaknuti da je i vjeronauk doživio svoje promjene kroz novi Nastavni plan i program. Odgovarajući na pitanje o zauzimanju za obvezatno srednjoškolsko obrazovanje, ministar je istaknuo kako o tome nema dvojbe, ukoliko želimo da Hrvatska bude društvo temeljeno na znanju i da ima najkonkurentniji obrazovani sustav u ovom dijelu Europe. Želimo se sustavno brinuti o odgoju i obrazovanju djece i što dulje ih zadržati u sustavu. Mnoga djeca odustaju od srednje škole, nemaju nikakve kvalifikacije, pa time ni mogućnosti za bolji život. Cilj nam je stvoriti uvjete za bolju i usklađeniju povezanost obrazovanja s potrebama na tržištu rada te snažne temelje za cjeloživotno učenje. Imamo veliku podršku roditelja i srednjoškolaca, a ja, kao resorni ministar, s velikim ponosom mogu reći kako prvi put u Hrvatskoj imamo model, sredstva i mehanizme koji srednje školstvo čine dostupnim svima, rekao je ministar Primorac.
Vezano uz visoko školstvo, ministar je istaknuo kako Bolonjski proces predstavlja najznačajniju reformu sustava visokoškolskog obrazovanja od početka naše samostalnosti, što je potvrdio i OECD u svojem izvješću. Da bi se ova reforma provela, bilo je potrebno prilagoditi sve studijske programe. Zahvaljujući ovim promjenama, prva razina visokog obrazovanja sada najčešće traje tri, a ne četiri godine. Ovime studenti ranije dobivaju prvu visokoškolsku kvalifikaciju i ranije imaju mogućnost ulaska na tržište rada. ECTS bodovi omogućuju lakšu mobilnost studenata, jer sada visoka učilišta mogu bolje razumjeti koju je količinu rada zahtijevao pojedini predmet.
Na pitanje može li se tzv. “odljev mozgova” ipak zaustaviti, ministar je podsjetio kako su se znanstvenici počeli vračati, što pokazuje da je Hrvatska prepoznata kao zemlja u kojoj je budućnost znanstveno-istraživačkoga rada izvjesna. Osim toga, Ministarstvo razvija sustav mjera poticanja hrvatskih znanstvenika i istraživača kojim bi se povećao broj prijava za projekte Sedmoga okvirnog programa EU. Putem novih programa Ministarstva i Nacionalne zaklade za znanost, visoko školstvo i tehnologijski razvoj proširit će se suradnja s našim znanstvenicima iz inozemstva radi uspostave zajedničkih laboratorija, školovanja mladih znanstvenika i prijave zajedničkih projekata i programa.
Na kraju razgovora ministar Dragan Primorac je pozvao i čitatelje Veritasa da svojim prijedlozima pridonesu daljnjim poboljšanjima kvalitete sustava obrazovanja i znanosti u Republici Hrvatskoj kako bi Hrvatska u skoroj budućnosti mogla stajati uz bok najnaprednijim zemljama Europske unije i svijeta.