Zagrebački dnevnik “Jutarnji list” u broju od 8. studenoga donosi razgovor s novim predsjednikom Hrvatske biskupske konferencije đakovačkim i srijemskim biskupom Marinom Srakićem. U svom prvom intervjuu nekom dnevniku otkako je preuzeo tu odgovornu službu, biskup Srakić govorio je o predstojećim izborima i nedavnoj poruci biskupa HBK u povodu izbora, krizi obitelji, poslanju Crkve, prisutnosti komunističkog mentaliteta u hrvatskom društvu i nekim drugim aktualnim pitanjima.
Komentirajući na početku razgovora napad predsjednika RH Stjepana Mesića na vojnog biskupa Jurja Jezerinca biskup Srakić rekao je da “biskup, pa ni biskup vojni ordinarij nije ni general ni ministar da bi ga predsjednik republike mogao smijeniti”. “U Ugovoru između Svete Stolice i Republike Hrvatske jasno stoji da vojnog ordinarija imenuje Sveti Otac”, rekao je biskup Srakić, dodavši kako nije uobičajeno, a ni umjesno da jedan biskup komentira propovijed drugog biskupa. Za predstojeće izbore rekao je da su oni veoma važni za Hrvatsku, jer je opće uvjerenje da će u tijeku iduće četiri godine Hrvatska postati članica EU, dodajući kako nikome nije svejedno kakva će Hrvatska ući ni tko će je uvesti u Europu. “Oni koji dobiju izbore morat će mudrom politikom i pronicljivim pregovorima pripravljati Hrvatsku za ulazak u EU, ali neće biti lišeni odgovornosti ni oni koji ih izgube. Naše društvo ne može ići naprijed ako jedni vuku naprijed, a drugi koče”, istaknuo je biskup Srakić. Na unutarpolitičkom planu valja, pak, usavršiti programe koji će ubrzati gospodarski napredak, mijenjati stari mentalitet neodgovornog ponašanja prema materijalnim dobrima te promicati pošteno stjecanje i odgovorno upravljanje vlasništvom.
Osvrnuvši se u nastavku razgovora na kriterije i načela koja su biskupi HBK istaknuli u svojoj poruci za izbore, a prema kojima bi se vjernici trebali ravnati pri prosuđivanju kandidata i stranaka na parlamentarnim izborima 25. studenoga, biskup Srakić rekao je: “Katolička Crkva oduvijek odlučno zastupa nepovredivost života od začeća do naravne smrti. Nažalost, svi znamo da imamo najzastarjeliji i najliberalniji zakon o pobačaju u Europi. Nadam se da će se uskoro nešto poduzeti da se taj zakon konačno promijeni”. Dodao je da se naše zakonodavstvo o obitelji proteklih petnaestak godina mijenjalo. “Usvajani su zakoni koji su štitili i promicali obitelj, ali, nažalost, bilo je i onih koji nisu išli u korist obitelji. Obiteljsko zakonodavstvo od iznimne je važnosti za zdravlje i napredak jednoga naroda i društva, a napose to vrijedi za naše hrvatsko društvo koje još uvijek prolazi kroz bolno razdoblje tranzicije. Obitelj u Hrvatskoj, danas više možda nego ikada, zahtijeva i zaslužuje poštovanje i potporu. Na svim razinama javnoga djelovanja treba promicati vrijednost obitelji i stvarati pozitivno ozračje prema obitelji koju svi rado želimo nazivati temeljnom stanicom društva. Povremeno se piše što čeka Hrvatsku, ako se demografska slika ne poboljša. Nažalost, kao da se dovoljno ozbiljno ne pristupa tom problemu unatoč alarmantnim pokazateljima. Više se razmišlja o ‘uvozu’ stranih radnika nego da sama Hrvatska nešto poduzme. Jedan od kriterija za izbor kandidata od strane vjernika svakako bi trebao biti i stav kandidata i njegove stranke prema životu i obiteljskoj politici”, istaknuo je biskup Srakić.
Na novinarev upit može li Crkva nešto konkretno učiniti za obitelj, novi predsjednik HBK istaknuo je da se Crkva u svom društvenom nauku zauzima za tzv. obiteljsku plaću, odnosno plaću koja je dovoljna za uzdržavanje i za dostojanstven život obitelji. U vezi s tim dodao je kako je zaposlenje krucijalno pitanje našega društva. Nažalost, privatizacija i pretvorba ostavile su nepopravljive posljedice koje još nisu zaliječene, a ako se tako nastavi, neće skoro ni biti. No, nije u pitanju samo materijalno stanje obitelji. Obitelj je kao takva u krizi. Niječe joj se božansko-ljudsko ustanovljenje, povećava se broj rastava, a time ujedno i broj djece koja su u krizi. S obitelji se, nažalost, izjednačuju i neke druge veze. U nekim državama to je išlo tako daleko da zakonodavac ne smije upotrijebiti izraz “obitelj”, jer on vrijeđa nečije uši. “Pitanje je koliko je Crkva mogla u našoj javnosti prodrijeti sa svojim društvenim naukom. Ako se ‘vjersko-socijalne’ teme u sredstvima društvenih komunikacija svedu na izvještaje o blagoslovima i posvetama, onda od toga nema nikakve koristi za društvo, a Crkvi može samo škoditi”, istaknuo je biskup.
U odgovoru na pitanje koliko je hrvatsko društvo voljno saznati stav Crkve o socijalnim pitanjima, biskup Srakić iznio je opažanje da “naše društvo uvijek očekuje da samo biskupi nešto kažu” te da to nije dobro jer Crkva nisu samo biskupi. “I vjernici laici imaju što reći našem društvu. I trebali bi oni nastupati, pogotovo kad su stručni na nekim područjima”, rekao je biskup Srakić.
Odgovarajući na novinarsku primjedbu da se hijerarhiji često zamjera prevelika navezanost na materijalno, biskup Srakić podsjetio je na činjenicu da je “Crkva preživjela vremena otimačine od strane komunističke vlasti i nameta u prvim godinama ‘nakon oslobođenja’, kada su joj bila oduzeta gotovo sva materijalna dobra, kada Crkva nije mogla obavljati ni najosnovnije svoje poslanje”. “Danas Crkva dobiva pomoć za obavljanje svoje djelatnosti, a pomalo joj se vraćaju oduzeta dobra. A sva svoja materijalna dobra Crkva stavlja u službu pastorala, navještaja, bogoslužja i caritasa. Valja reći i to da za zdravu duhovnost može biti pogubno siromaštvo u kojem čovjek proklinje svoje nesretno stanje, ali i bogatstvo koje ne služi dobru drugih, nego čovjeka zarobljava”, istaknuo je biskup Srakić.
Na novinarsku konstataciju da se ljude iz Crkve, odnosno iz crkvenih medija često plaši povratkom komunizma to jest njegovim aktivnom udjelom i na današnjoj sceni, biskup Srakić rekao je: “Ne bih rekao da crkveni mediji plaše povratkom komunističke vlasti, ali upozoravaju na komunistički mentalitet koji je, svi to osjećamo, još uvijek prisutan. Taj se mentalitet očituje npr. u stavu prema zajedničkom vlasništvu, u odnosu prema radu, u tvrdnji da su zločine učinili samo ustaše, fašisti i nacisti, a masovnih komunističkih zločina da nije bilo. Zatim svi znamo da je partija određivala odgoj djece i mladih ne osvrćući se na roditelje. S tim u vezi povezano je i pitanje vjeronauka u školi. Kao što se komunizam nije obazirao što je hrvatski narod vjerničko-kršćanski narod, katolički narod, tako se neki ni danas ne obaziru na to da je taj narod još uvijek vjernički katolički. To je kruti komunizam. Dakle, nije riječ o komunizmu kao vlasti, nego o njemu kao mentalitetu. Ne zna se što je gore!?” Zamoljen na kraju da uputi poruku političkim elitama pred predstojeće izbore, biskup Srakić je rekao: “Ne obećavajte ono što je svima jasno da poslije izbora nećete moći ostvariti! Odnosno, naučite od starih Dubrovčana pravilo – zaboravivši privatno, vodite brigu o javnim poslovima”. (ika/sa)