Zagreb, (IKA) – Tema posljednjega Teološkoga četvrtka Kršćanske sadašnjosti u ovoj sezoni, održanoga 18. lipnja u dvorani Tribine grada Zagreba, bila je “Islam – prijetnja ili izazov”. Uvodničari su bili mr. Aziz ef. Hasanović i mr. Tomislav Kovač, a voditelj i moderator direktor KS-a dr. Adalbert Rebić. Tema je privukla znatan broj slušatelja, a nazočni su bili i zagrebački pomoćni biskup dr. Vlado Košić i Mevludi ef. Arslani.
Mr. Aziz efendija Hasanović, zamjenik muftije, predaje na Filozofskom fakultetu Družbe Isusove o islamu te hrvatskim vojnicima na Vojnom učilištu koji se spremaju u Afganistan o religijskim, vjerskim, društvenim i kulturološkim posebnostima arapskih zemalja. Na Teološkom četvrtku je izlagao o predrasudama o islamu i o tome što u biti islam jest kao monoteistička religija, a sve u cilju razbijanja predrasuda i što boljega međusobnoga upoznavanja. On je pak, kako bi upoznao bolje kršćane, posebice katolike, upisao i odslušao studij teologije na Katoličkom bogoslovnom fakultetu u Zagrebu.
Kazao je kako su i sami muslimani zbog neupućenosti u vlastitu religiju pridonijeli pogrešnom određenju islama. Zato je Hasanović naveo ispravnu definiciju kakva se nalazi u njihovim vjeronaučnim knjigama: “Islam je vjera koju je Allah dž.š. objavio preko svoga poslanika Muhameda a.s. cijelom čovječanstvu. Pripadnost islamu očituje se kelime-šehadetom koji u prijevodu znači ‘Ja svjedočim da je samo Bog jedan i da je Muhamed a.s. Njegov sluga i poslanik’.” Glede jezičnoga značenja riječ islam, kaže, znači “biti siguran, potpun, cjelovit, miran kroz prihvaćanje Božjega zakona”. “A onaj koji prihvati Božji zakon jest musliman. Kur’an naziva cijelu prirodu imenom ‘musliman’ jer priroda se pokorava zakonu Božjem koji je u nju ugrađen”, rekao je Hasanović.
U jedanaest točaka objasnio je mr. Aziz Hasanović odlike islama kao monoteističkog vjerovanja. Prvo, sve objavljene religije u svom izvornom nauku su monoteističke, što znači da vjeruju samo u jednoga Boga. Drugo, “istinska vjera podjednako uči o duhovnom i materijalnom svijetu. Čovjek je sinteza duha i tijela i nužno je da i duh i tijelo budu zadovoljeni.” Zatim, “istinska vjera uči o vječnom životu na Ahiretu, besmrtnosti duše, odgovornosti za učinjena djela te nagradi ili kazni zbog učinjenih djela”; obredi, zahvale i veličanje Uzvišenoga Allaha oplemenjuju i moralno usavršavaju čovjeka, donose mu mir u duši i zadovoljstvo u životu; islam odbacuje posredništvo između čovjeka i Boga; propisi i principi islama su primjenjivi za svako mjesto na zemlji za svako vrijeme do Sudnjega dana. Sedmo, “svi Božanski propisi sukladni su zdravom razumu i primjereni ljudskim mogućnostima jer Svevišnji ne opterećuje čovjeka mimo njegove mogućnosti. Jedan od izvora vjere jest razum. Stoga svi propisi islama skladni su sa zdravim razumom.” Zatim, islam predstavlja kompletan sustav i program ljudskog života na zemlji; islam u svom korijenu nosi značenje ljubav; istinska vjera naređuje činjenje dobra a odvraća od zla, a “zlo i dobro su u vjeri ono što je Svevišnji definirao dobrim ili zlim, a ne ljudi”; te islam osuđuje praznovjerje.
Mr. Aziz Hasanović je zaključio kako je islam izazov a ne prijetnja, što se jedino može pomisliti zbog nepoznavanja, fobija i predrasuda. Zato je pozvao da se upoznamo, pa ćemo se uvažavati i poštivati.
Mr. Tomislav Kovač, asistent na Katoličkom teološkom fakultetu u Zagrebu, koji je magistrirao o islamu, govorio je o islamu promatranom kroz trostruku paradigmu: povijesno-političku, socio-religijsku i teološku, i to i kao prijetnju i kao izazov u svakoj paradigmi. Na početku prve paradigme kazao je kako kršćani i muslimani dijele dugu i napetu zajedničku povijest isprepletenu ratovima i sukobima, koji su obilježili međusobnu predodžbu i kolektivnu svijest, koja je pak i danas puna predrasuda i neznanja jednih o drugima. Primjere je dao posebno iz vremena globalizacije. U sklopu socio-religijske paradigme Kovač je govorio o izazovima preispitivanja identiteta i za islam i za Europu te prilagođavanja multikulturalnom i multikonfesionalnom društvu. U teološkoj paradigmi Kovač je istaknuo “religijski pluralizam – nove teološke paradigme koje pozivaju da preispitamo svoje temeljne vjerske iskaze i sebe redefiniramo u odnosu na vjeru drugoga”. Spomenuo je dva kršćanska teologa, Louisa Massignona i Claudea Geffréa, koji su se bavili islamom. Zaključio je govorom o islamu i muslimanima u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini kao paradigmi suvremenom europskom društvu i njegovim muslimanima. Zbog duge zajedničke povijesti kazao je kako su “muslimani s ovih prostora na neki način autohtono stanovništvo”, te da je “prisutnost muslimana u Hrvatskoj bogatstvo hrvatske povijesti i kulture i bitan doprinos današnjem hrvatskom društvu”. “Naš prostor može biti paradigma suživota, primjer zapadnoeuropskim društvima i njihovim muslimanima, ali i islamskom svijetu. Valja naučiti živjeti zajedno, bolje se upoznavati i zajednički djelovati za boljitak hrvatskoga društva”, naglasio je na kraju mr. Tomislav Kovač.
Izlaganja su potaknula raspravu u kojoj su se objašnjavale manje poznate razlike i otvaralo se mjesto konstruktivnom dijalogu.

.