Neka od pitanja na koja će odgovoriti sveobuhvatno međunarodno znanstveno istraživanje psihologa su: Kako koronavirus utječe na život građana? Čini li ih pandemija nervoznima? Koje su psihološke posljedice samoizolacije? Koliko se zapravo vjeruje institucijama koje koordiniraju aktivnosti u kriznoj situaciji?

On-line upitnik dostupan je na hrvatskome jeziku na poveznici https://tinyurl.com/kvirushr, a njegovim ispunjavanjem pomoći će se međunarodnom timu psihologa koji žele doznati na koji način pandemija koronavirusa utječe na mentalno zdravlje ljudi.

„Želimo istražiti koje stvari u ovoj situaciji uznemiravaju građane Hrvatske i uzrokuju im najviše stresa – dakle, koje su najbolnije točke ove krize. Ipak, zanima nas i pozitivnija strana priče, tj. konkretne aktivnosti i ponašanja koja nam pomažu nositi se s ovim teškim trenutcima. Kad to spoznamo, moći ćemo pouzdanije i sigurnije zaključiti na kojim poljima treba djelovati, i kakvu vrstu pomoći pružiti našim sugrađanima“, ističe tročlani tim suradnika u Hrvatskoj uključen u projekt koji je pokrenuo Danac doc. dr. sc. Andreas Lieberoth sa Sveučilišta u Aarhusu pod naslovom „Psihološki stresori i posljedice u ponašanju bolesti COVID-19″.

Rezultati istraživanja moći će se koristiti i preventivno ukoliko se slična pandemija dogodi u budućnosti, uvjereni su psiholozi koji provode istraživanje te ističu: „Ova krizna vremena izazivaju širok raspon psiholoških reakcija, te postoje razlike u tome kako se ljudi s njima nose. Ako shvatimo koje se države i kakvi ljudi najbolje nose s trenutačnom situacijom, to nam može pomoći u formiranju konkretnih prijedloga intervencija za nadležne institucije.“

Osim toga, tim psihologa zanimaju i stavovi i ponašanja njihovih sugrađana: „Odgovori na pitanja pomoći će nam stvoriti jasniju sliku kako građani Republike Hrvatske trenutačno dišu – što misle o trenutačnoj situaciji, otkuda crpe informacije, jesu li spremni surađivati s nadležnim institucijama, kako se ponašaju prema svojim bližnjima, što im zadaje najviše muke, te u koga imaju najviše povjerenja.“

Istraživanje se izvorno trebalo provesti na nacionalnoj razini (u Danskoj), no zahvaljujući digitalnoj tehnologiji i povezivanju znanstvenika preko društvenih mreža, u kratkom je vremenu preraslo u veliku međunarodnu suradnju u kojoj je uključeno više od četrdeset zemalja (npr. Belgija, Indija, Izrael, Italija, Meksiko, Filipini, Južna Koreja, Vijetnam). Dodatna vrijednost međunarodnog istraživanja očituje se i u tome što će rezultati nakon određenoga vremena biti slobodno dostupni drugim znanstvenicima za korištenje putem Platforme za otvorenu znanost (Open Science Framework).

Za sve dodatne informacije javiti se istraživačima:

Ivan Flis: ivan.flis@unicath.hr

Dominik-Borna Ćepulić: dominik.cepulic@unicath.hr

Ena Uzelac: euzelac@ffzg.hr