Zagreb, 10. 6. 1999. (IKA) – Predstavljanje “Bogoslovske smotre 68” (1998) br. 4, te okrugli stol u povodu izdavanja dijela rezultata provedenog istraživanja “Vjera i moral u Hrvatskoj”, održani su u srijedu 9. lipnja u prostorijama Katoličkoga bogoslovnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Pozdravnu riječ nazočnima uputio je dekan fakulteta prof. dr. Tomislav Ivančić ističući kako se radi o jednom od prvih istraživanja takve vrste u nas, koje je nužno i upotpunjuje rad fakulteta. “Nismo samo predavači, već i istražitelji”, istaknuo je prof. Ivančić, dodavši da je Crkvi takvo istraživanje dragocjeno, jer je ono svjedočenje društva u kojem se vidi jesu li i kakve promjene potrebne u crkvenoj praksi. Glavni i odgovorni urednik “Bogoslovske smotre” doc. dr. Stjepan Kušar, otvarajući razgovor o temi istraživanja, rekao je da su objavljeni rezultati referencijalna točka za sljedeća istraživanja. Voditelj pothvata prof. dr. Marijan Valković govorio je o samom pothvatu, nedoumicama oko njegova pokretanja i uvođenja, te povezanosti s istraživanjima u Europi. U svom je izlaganju prof. Valković rekao da je poticaj za to istraživanje došao iz kruga Hrvatskoga katoličkog radija, u sklopu kojeg je ravnatelj toga radija dr. Mirko Mataušić želio doznati slušanost toga radija, pa se došlo na ideju ispitivanja javnog mišljenja. U pothvat su se uključili i mladi sociolozi povezani s teolozima, te su dobivši odobrenje Ministarstva, krenuli u daljnju realizaciju. U tom pothvatu ispitano je 1.245 osoba od predviđenih 1.300, što je vrlo dobar odaziv, a upitnik se sastojao od 71 pitanja i 231 varijable. Prof. Valković istaknuo je važnost istraživanja za tri područja, odnosno za društvene znanosti i društvo općenito, zatim za crkveni pastoralni rad i samu teologiju. Suradnik na projektu mr. Ivan Rimac osvrnuo se na mogućnosti i granice primijenjene metodologije: uzorka i vjerojatnosti zaključivanja na osnovu dobivenih rezultata. Rekao je da je istraživanje ukazalo na neke stavove naše populacije, te da je ono provedeno 1997. i 1998. godine, nakon smirenja euforije do koje dolazi početkom 90-tih godina. Također je istaknuo nemogućnost provođenja takvog ispitivanja u doba nekadašnjeg komunizma u kojem ispitanici nisu smjeli reći sve što misle, niti su istraživači smjeli pitati sve što žele. Istaknuo je kako je istraživanje zamišljeno za cijelu populaciju u Hrvatskoj, te da uz područje religije zahvaća i pitanja vezana uz politiku, društvene odnose koje postavlja u okvire društva. Dodao je da je provedenoj anketi cilj dati presjek, odnosno zahvatiti točke koje će dati smjernice za dublja istraživanja. Prof. dr. Josip Baloban osvrnuo se na značaj istraživanja s obzirom na pastoralnu teologiju i povezivanje s projektom “Europaeische Wertestudie – 99”. Istaknuo je da se uspješnost pastoralne teologije najviše očituje u komunikaciji i suradnji između teološke teorije i crkvene prakse. Dodao je da sociološka istraživanja i pastoralna zapažanja omogućuju nijansiran i detaljniji uvid u realno stanje vjere u Crkvi i društvu. Na kraju svog izlaganja zaključio je da je istraživanje objavljeno u “Bogoslovskoj smotri” od iznimnoga, možda čak i epohalnog značenja ne samo za praktičnu, već i za teologiju uopće, dodavši da će se teolozi i pastoralni djelatnici morati suočiti s nekim spoznajama koje ukazuju na pastoralne zaokrete i nove pastoralne modele. Tajnik Centra za promicanje socijalnog nauka Crkve HBK Gordan Ćrpić u svom je izlaganju naveo prikaz dobivenih rezultata. Anketom je dobiven rezultat da su 89,7 posto ispitanika katolici, te je iz istraživanja vidljivo da je učestalost pohađanja nedjeljnih misa na razini od 30 posto. Godišnje se ispovijedi oko 60 posto katolika, a na pričest ide oko 75 posto, što upućuje na zaključak da jedan dio katolika odlazi na pričest bez prethodne ispovijedi. Molitvu svakodnevno prakticira 30 posto vjernika u Hrvatskoj, a u 10 posto obitelji prakticira se zajednička molitva bar jednom tjedno. Na oblikovanje vjerskog identiteta u Hrvatskoj, istaknuo je Ćrpić, po anketi najviše utječe obitelj, odnosno oko 70 posto. Zanimljivo je da oko 32 posto katolika prihvaća reinkarnaciju, koja je sasvim u suprotnosti s katoličkim vjerovanjem. Pobačaj oko 80 posto ispitanika smatra prekidom novog života, a 25 posto je za zakonsku zabranu pobačaja. S obzirom na javne institucije, najmanje povjerenja u Hrvatskoj imaju mediji, što ne znači i nizak utjecaj medija na društvo. Zaključak je da je došlo do promjene institucionalnog sustava, ali sociološki gledano mentalni sklopovi se sporo mijenjaju, te nije došlo do promjena sustava vrijednosti. Ćrpić je istaknuo kako je iz svega vidljivo da se stvara novi model, odnosno da dolazi do religijske tranzicije. Dodao je da katolički mentalitet predstavlja veliki izazov u kojem jedni teže vezivanju uz prošle obrasce, tzv. fundamentalistička struja, dok se druga struja, otvorena za dijalog, nastoji suočiti sa suvremenošću.