Istraživanje Papinskog vijeća za kulturu

Vatikan, (IKA) – U današnjem “zapadnom svijetu” uočava se opadanje broja “militantnih i organiziranih ateista”, no u porastu je trend “praktične ravnodušnosti” – samo pitanje o postojanju Boga gubi na važnosti, a broj osoba koji redovito idu crkvu je u padu. “Homo indifferens živi kao da Bog ne postoji”, temeljni su zaključci istraživanja koje je provelo Papinsko vijeće za kulturu, pripremajući plenarnu skupštinu koja se od 11. do 13. ožujka održava u Rimu.
U studiji “Instrumentum laboris” prikupljeni podaci koji će usmjeriti rad ovogodišnje skupštine, govore o “tihom udaljavanju” velikog broja ljudi od praktičnog ispovijedanja te, općenito, od obraćanja vjeri. No, tu više nije riječ o izoliranim pojavama vezanim uz pojedine osobe ili elitne intelektualne skupine, već o masovnom fenomenu, stoji u studiji. Uočava se, ipak, potreba za traženjem duhovnosti, no ona se više “ne poklapa” s tradicionalnim religijama.
U Europi, u kojoj se odnos mnogih prema religiji sveo na stanje “biti u Crkvi, ali ne u crkvi”, zemlje s najvećim brojem ljudi “koji ne ispovijedaju vjeru” su Nizozemska (54%), Francuska (43%) i Belgija (37%).
Francuska je i dalje zemlja s najvećim brojem izjašnjenih ateista (14%). Taj je broj rastao u posljednjih dvadeset godina, no ne tako značajno u usporedbi s onima koji kažu kako vjeruju u neku nadnaravnu, vrhovnu snagu. U Italiji je “ravnodušnih” oko 14%, od kojih se njih 4% izjašnjavaju kao ateisti.
Iznenađujući podatak najnovijih istraživanja jest onaj o povećanoj prisutnosti obrazovanijih slojeva stanovništva na nedjeljnim misama (30% osoba s fakultetskom diplomom, 25% sa srednjoškolskom).
Mladima, pak, (od 18 do 30 godina) katolička vjera postaje sve više obilježje kulturne pripadnosti, a manje vjersko očitovanje. No, i kod njih je prisutna potraga za nekim duhovnim osloncem.
Što udaljava suvremenog čovjeka od tradicionalne religije? Među razlozima, studija “Instrumentum laboris” navodi samouvjerenost moderne znanosti, postavljanje čovjeka kao središta svemira, sablazan nad događanjem zla te nad patnjom nevinih, a i pojedina “negativna svjedočenja Crkve” kao što su, primjerice, slučajevi svećenika-pedofila u SAD-u.
No, i pored svega toga “u ljudskom srcu postoji žeđ za Bogom”, zaključuje se u istraživanju. S tim će uvjerenjem sudionici plenarne skupštine Papinskog vijeća za kulturu pokušati odgovoriti na pitanja pred kojima se Crkva nalazi u novom tisućljeću.