Budi dio naše mreže
Izbornik

"IVAN MERZ - EOVJEK NAŠEG VREMENA I ZA NAŠE VRIJEME" Proslava 100. obljetnice ro?enja Ivana Merza

Zagreb (IKA )

Zagreb, 17. 12. 1996. (IKA) - "Ivan Merz eovjek je našeg vremena i za naše vrijeme", istaknuo je o. Marko Matia otvarajuai znanstveni simpozij u povodu stote obljetnice ro?enja Ivana Merza (1896. - 16. XII. - 1996.) koji se pod naslovom "Ivan Merz, kato

Zagreb, 17. 12. 1996. (IKA) – “Ivan Merz eovjek je našeg vremena i za naše vrijeme”, istaknuo je o. Marko Matia otvarajuai znanstveni simpozij u povodu stote obljetnice ro?enja Ivana Merza (1896. – 16. XII. – 1996.) koji se pod naslovom “Ivan Merz, katolieke organizacije i pokreti u prvoj polovini XX. stoljeaa u Hrvatskoj”, održao u subotu 14. prosinca, u Nadbiskupskoj klasienoj gimnaziji u Zagrebu. Svoje pozdrave sudionicima skupa uputio je i Sveti Otac u pismu koje je nazoenima proeitao o. Božidar Nagy, a potpisao ga apostolski nuncij u Republici Hrvatskoj nadbiskup Giulio Einaudi, i sam se pridruživši pozdravima. Nazoene su, me?u ostalima, pozdravili uime Filozofskog fakulteta u Zagrebu prodekan Milka Jauk-Pinhak i ravnatelj Teologije u Splitu Marin Škarica. Simpoziju, što su ga priredili Filozofsko-teološki institut Družbe Isusove, Filozofski fakultet Sveueilišta u Zagrebu, Nadbiskupska klasiena gimnazija u Zagrebu, sa, kako je istaknuto, ciljem osvjetljivanja povijesnog lika Ivana Merza i pridonošenja veaem poznavanju Merzove misli i ideje, predsjedali su o. Marko Matia i o. Božidar Nagy.
U prvom dijelu, pod naslovom “Vjerska i društvena gibanja u Hrvatskoj”, predavanja su održali: Stanko Vitkovia – “Biskup Antun Mahnia i Katolieki pokret”, Zlatko Matijevia – “Hrvatska pueka stranka i Ivan Merz”, Miroslav Klobuear “Hrvatsko Orlovstvo – organizacija apostolskog djelovanja Ivana Merza”, Radovan Grgec – “Domagojska grana Hrvatskoga katoliekog pokreta”, Ivanka Jardin – “Ivan Merz i nadahnuaa iz Francuske”, te Lav Znidareia – “Križarska organizacija životno djelo Ivana Merza”. U drugom dijelu pod naslovom “Duhovni lik Ivana Merza”, predavali su: Marin Škarica – “Liturgijski život i djelovanje Ivana Merza”, Miljenko Belia – “Crkva i hijerarhija u životu i spisima Ivana Merza” i Božidar Nagy – “Ivan Merz eovjek vjere i odgojitelj za vjeru”, a u treaem dijelu predavaei su se bavili utjecajima Ivana Merza. Nevenka Nekia govorila je o “Ivanu Merzu profesoru na Nadbiskupskoj klasienoj gimnaziji”, Milka Jauk-Pinhak o Merzovoj doktorskoj disertaciji “Utjecaj liturgije na francuske pisce”, Predrag Belia obradio je temu “Ivan Merz, suradnik easopisa Život”, Slavica Tuškan govorila je o “Ivanu Merzu, Marici Stankovia i zajednici Suradnica Krista Kralja”. Na kraju simpozija o. Izidor Jedvaj proeitao je dopis mons. Fabijana Veraje iz Rima o stanju kanonizacijske kauze sluge Božjega Ivana Merza u Rimu, u kojem se istiee da je kauza pokrenuta još g. 1958. Da bi Sveta Stolica nekoga proglasila blaženim potrebno je eudo koje se dogodilo na zagovor blaženika, što treba dokazati posebnim procesom. “Buduai da eudo treba isprositi molitvama, pitanje beatifikacije Ivana Merza u prvom redu je pitanje molitve vjernika”, istiee se u dopisu. Na cjelodnevnom simpoziju, me?u ostalima, bili su nazoeni i provincijal Družbe Isusove o. Franjo Pšenienjak i provincijal franjevaca kapucina o. Jure Šareevia.
U nedjelju, 15. prosinca, u east Ivana Merza, održana je sveeana akademija u Hrvatskome narodnom kazalištu, na kojoj su nastupili zbor “Kataneia” iz Valpova, akademski zbor “Palma”, “Collegium pro musica sacra”, Zbor nadbiskupske klasiene gimnazije, Zbor osnovne škole “Ivan Merz” iz Zagreba, te elanovi i zborovi Križarske organizacije iz više hrvatskih mjesta.
Prvi svezak sabranih djela Ivana Merza, koji je vea prije mjesec dana predstavljen u Parizu, predstavljen je posljednji dan proslave, u ponedjeljak 16. prosinca, u Vijeanici Filozofskog fakulteta u Zagrebu. Rijee je o njegovoj disertaciji na francuskom jeziku pod naslovom “Utjecaj liturgije na francuske pisce”. Proslava je završila u poslijepodnevnim satima, euharistijskim slavljem što ga je u zagrebaekoj katedrali predvodio apostolski nuncij nadbiskup Giulio Einaudi.